- Htjeli bismo aktivirati poslovnu zonu kako bismo na taj način otvorili mogućnost zapošljavanja i otvorili prostor za nova radna mjesta i time bismo zadržali naše mlade u općini, a možda doveli i neke nove – istaknuo je načelnik Novigrada Podravskog Zdravko Brljek
Gotovo 50 posto posto kuća i stanova u Hrvatskoj zjapi prazno. Prema rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021. u Hrvatskoj su bila ukupno 2,4 milijuna stanova, što je povećanje od 6,5 posto u odnosu na stanje u 2011. godini.
Broj stanova za stalno stanovanje, koji uključuje nastanjene i privremeno nenastanjene (prazne) stanove bio je veći za 6,1 posto. Broj nastanjenih stanova smanjio se za 4,2 posto, dok se u znatnoj mjeri za čak 43 posto povećao broj privremeno nenastanjenih stanova. Kućanstva su i u ostalim stambenim jedinicama, kojih je bilo 1976, te u kolektivnim stanovima, čiji broj iznosi 1441.
Usporedba po županijama pokazuje kako najviše nenastanjenih stanova, tj. kuća ima Bjelovarsko-bilogorska županija i to čak njih 15,581 od ukupno 52,694 stanova. Ovu županiju prati Varaždinska koja ima 15,200 nenastanjenih stanova od ukupno 67,180 stanova, a odmah iza nje je naša, Koprivničko-križevačka kod koje od ukupno 48,265 stanova ili kuća 13,871 zjapi prazno. Krapinsko-zagorska županija, na našoj ljestvici, nama bližih županija, nalazi se odmah iza naše županije te je u njoj prazno 13,785 stanova od ukupno 52,514. U Virovitičko-podravskoj županiji prazno je 10,056, a ukupno ih ima 36,315. Najmanje nenastanjenih stanova ima Međimurska županija i to njih 8947 od ukupno 42,851.
Gledajući samo našu županiju, svjesni smo činjenice kako u našim općinama postoji mnogo praznih stanova i kuća. Za naše istraživanje uzeli smo šest općina koje imaju najviše nenastanjenih stanova, a relativno mali ukupan broj kućanstva.
Primjerice Općina Virje od ukupno 2518 objekata, njih 1221 je prazno što je gotovo polovica općine i itekako zabrinjavajuće. Slična situacija je i u Novigradu Podravskom gdje je 656 stanova prazno od ukupno 1486, a daleko ne odmiče ni Legrad gdje je od ukupno 1166 stanova njih 409 prazno.
Nadalje, bajno nije ni u Molvama jer tamo je napušteno, odnosno prazno 253 stanova od ukupno 816, a dosta praznih stanova ima i Općina Novo Virje i to njih 181 od ukupno 515. Rasinja je još jedna općina u kojoj je podosta stanova prazno. Naime, tamo od ukupno 1630 stanova 725 je prazno.
Kako bi nam što jasnija slika bila zašto poneke općine imaju veliki broj nenastanjenih kuća razgovarali smo s načelnikom Općine Novigrad Podravski koji nam je za početak kazao kako je posljednjih godina trend da mlade obitelji odlaze iz sela u gradove jer im je tamo sve nadohvat ruke i posao, vrtić, kuća, bolnica i slično te je to teško danas nadmašiti u manjim ruralnim sredinama.
Dodao je da im ipak nešto preostaje i da na tome rade već nekoliko godina, a to je aktiviranje poslovne zone na području općine.
– Htjeli bismo aktivirati poslovnu zonu kako bismo na taj način otvorili mogućnost zapošljavanja i otvorili prostor za nova radna mjesta i time bismo zadržali naše mlade u općini, a možda doveli i neke nove obitelji iz drugih sredina – ističe i dodaje kako u općinskom proračunu postoji određeni novac za pomoć mladim obiteljima, ali još dosad nije razrađen plan kako na što bolji način taj novac utrošiti.
Smatra da jednom ‘bokcu’ ništa ne znači kuća za kunu, ako nema posao, odnosno novac da tu kuću uredi i održava. Cilj je, naglašava, ljudima dati posao i na taj način ih zadržati u općini. Što se tiče navedene poslovne zone, ona bi mogla, kaže načelnik, profunkcionirati već kroz godinu, dvije.
– Ono što trenutno radimo i pomažemo je da sufinanciramo projektnu dokumentaciju za gradnju ili uređenje kuće il, ako je obitelji potrebno, novčano pomažemo kod izrade raznh potrebnih certifikata i dozvola. Zapravo tu smo za svu provedbu propisa i zakona kako bi mladim obiteljima barem na taj, administrativni dio pomogli – govori nam načelnik Brljek te dodaje da u trenutku kada bi se aktivirala poslovna zona, onda bi mogli razmišljati o sufinanciranju stambenog pitanja radnicima koji bi tamo radili.
– Osim navedenog, imamo ideju poduzetničkog inkubatora i njime bismo starim i napuštenim građevinama dali novi smisao. Primjerice, stare građevine koje netko želi prodati mi bismo ih ponudili majstorima koji su potrebni u našoj općini. Dakle, dobili bi besplatan ured na dvije do tri godine i još nekog tko bi im u tom uredu vodio svu administraciju i to mi ima smisla. Općina nešto daje, a zauzvart dobiva i novo zaposleni radnik i svi mještani općine, naglašava načelnik.
Na kraju našeg istraživanja uzeli smo u obzir i tri naša grada. Vjerovali ili ne Koprivnica ima najviše nenastanjenih stanova i to čak 3313 od ukupno 13,715. No to je samo, ako gledamo brojku praznih stanova jer ako gledamo prazne stanove u odnosu na ukupan broj stanova u gradu, onda je na prvom i najlošijem mjestu Đurđevac – od ukupno 3780 objekata ima čak 1237 praznih. U Križevcima je od ukupno 8007 stanova, 1735 prazno.
