- Dovoljno je izaći na ulicu i vidjeti radnike i strojeve koji nam ruju po prometnicama. To zna biti naporno, međutim nakon što radovi završe živjet ćemo u jednom od najmodernijih i najljepših gradova u ovom dijelu Europe
I oni najkritičniji prema zaposlenicima koprivničke gradske uprave jednu stvar ne mogu demantirati, a to je činjenica prema kojoj se u našem gradu stalno nešto radi. Od posljednjeg rođendana Grada kada smo slavili njegovih 666 godina postojanja pa do 667. rođendana mnogo je toga izgrađeno, pripremljeno za realizaciju projekata, isplanirano ili pak prijavljeno za financiranje putem europskih fondova. Svakako najbolji rođendanski poklon stigao je prije nekoliko tjedana kad je odobren veliki projekt iz ITU mehanizma vrijedan 18 milijuna eura, na temelju kojeg će Koprivnica dobiti novu i modernu tržnicu, novu knjižnicu, polivalentno središte grada, novi javni prijevoz, znanstveno-istraživački centar u Kampusu i brojne druge novosti…
Neizbježna aglomeracija
Dovoljno je izaći na ulicu i vidjeti radnike i strojeve koji nam ruju po prometnicama. Iako nemali broj građana iskazuje ljutnju zbog toga što nam trenutno grad izgleda poput sela kojim još nije prošao asfalt, valja ipak prije nego počnemo negodovati razmisliti zašto je tomu tako. Projekt aglomeracije ne samo što je jedan od financijski najjačih, košta otprilike 53 milijuna eura, nego ćemo njime do kraja ove godine jednim potezom riješiti višedesetljetni problem odvodnje i vodoopskrbe kućanstava i gospodarskih subjekata.
Grad, prigradska naselja i okolne općine ovime rješavaju postojeće i nadolazeće probleme s kojima će se građani Hrvatske sigurno susresti. Postojeći sustav odvodnje više nije bio u potpunosti funkcionalan tijekom naglih i sve češćih promjena vremena, odnosno snažnim kišnim naletima koje su obilježje klimatskih promjena. Da se Gradska uprava nije uhvatila u koštac s aglomeracijom, vjerojatno bi Koprivnica kroz koju godinu svako malo nalikovala Veneciji. No benefita od aglomeracije ima još i dalo bi ih se skoro pa u nedogled nabrajati.
Bolja pružna i cestovna povezanost
Drugi veliki infrastrukturni projekt koji se istovremeno odvija i na području Koprivnice jest gradnja drugog i obnova postojećeg željezničkog kolosijeka. Njega ne treba sagledavati samo kroz prizmu bržeg protoka ljudi i roba vagonima na relaciji Koprivnica – Zagreb, nego i kao gradnju ostale prometne infrastrukture. Zahvaljujući projektu na području grada niču nadvožnjaci, pothodnici, uređuju se prilazne ceste pa će kretanje gradom, po okončanju gradnje i obnove pruge, postati značajno lakše.
Revitalizacija središnjeg koprivničkog trga definitivno je obilježila posljednjih godinu dana. Na njegovu obnovu čekalo se desetljećima
Zlobnici će sada reći da spomenuti projekti nisu gradski, nego državni. No bez zalaganja Gradske uprave i trošenja njenih ljudskih resursa, teško ili nemoguće da bi ih bilo moguće provoditi i u konačnici realizirati.
Kad već pišemo o prometnoj infrastrukturi, nije moguće zaobići gradnju kružnog toka na križanju Križevačke ceste i Podravske magistrale za što je Grad financirao projektnu dokumentaciju te otkupio dio zemljišta i kuće. Do kraja godine taj će dio grada biti znatno protočniji za promet, a pritom i sigurniji. Projekt zajednički provede Hrvatske ceste i Grad Koprivnica, a vrijednost mu je 100.000 eura.
Po istom partnerskom principu izrađuje se projekt gradnje kružnog toka na našem najvećem gradskom raskrižju, onom kod Podravke, odnosno tamošnjeg podvožnjaka. Kako doznajemo iz Gradske uprave, sve se čini da tamo u što skorije vrijeme nikne rotor pa ćemo moći poslati u zaborav povremene prometne zastoje kojima svakodnevno svjedočimo.
Zaključimo dio o obnovi prometne infrastrukture najavom obnove i ‘prenamjene’ Starčevićeve ulice iz jednosmjerne u dvosmjernu u cijeloj svojoj dužini. Osim toga, dobit će i pješačko-biciklističku stazu.
Estetika, obrazovanje i skrb za ugrožene
Revitalizacija središnjeg koprivničkog trga definitivno je obilježila posljednjih godinu dana. Na njegovu obnovu čekalo se desetljećima da bi naposljetku taj dio grada poprimio sasvim drugačiji izgled od onog kakvog danas samo znamo po sjećanju. Obnova Zrinskog trga i Trga Josipa bana Jelačića iskorištena je da se u tom dijelu grada obnovi dotrajala podzemna instalacija što također nije zanemariv posao s velikim utjecajem na kvalitetu života stanovnika, ali i obrtnika i trgovaca koji tamo pružaju svoje usluge.
Negdašnja vojarna, današnji Kampus, iz godine u godinu širi se brojnim sadržajima koji okružuju tamošnje Sveučilište Sjever. Kad već spominjemo našu znanstvenu visokoškolsku ustanovu, ona je ove godine proširena za još jednu zgradu i to onu Prehrambene tehnologije. U nju su smješteni kabineti i laboratoriji sa suvremenom opremom, a resi ju najveća konferencijska dvorana u gradu.
Unutar Kampusa, u obnovljenom objektu, počelo je i djelovanje Obiteljskog centra. Doduše, Obiteljski centar je pružao svoje usluge i prije, ali pod istim krovom kao i Centar za socijalnu skrb. Njegov rad usmjeren je prevenciji institucionalizacije, ali kroz njegova vrata isto tako možete proći ako vam je potrebna podrška i pomoć u nošenju sa svakodnevnim životnim izazovima.
Kad već pišemo o obnovi i gradnji objekata, dužni smo spomenuti da je u lipnju Gradsko društvo crvenoga križa Koprivnica preselilo na novu adresu, točnije u Herešinsku ulicu 33 gdje je za njegove potrebe izgrađena nova zgrada. U modernom objektu, koji se rasprostire na ukupno 300-ak četvornih metara, priprema se svakodnevno 300-ak obroka za korisnike usluga GDCK Koprivnica, a stvoreni su i prostorni preduvjeti za rad s beskućnicima.
Zeleni grad
Težnja da Koprivnica postane što ‘zelenija’ vidi se kroz raznorodne projekte koje potiče Grad uz pomoć građana, ali i naših gospodarstvenika. REA Sjever provodi projekte postavljanja fotonaponskih elektrana na krovove javnih ustanova pa uskoro neće biti školskih i vrtićkih krovova te sportskih i ostalih gradskih objekata koji nisu prekriveni fotonaponskim panelima.
U nastojanjima da se što više koristi sunčeva energija za proizvodnju električne energije pridružila se i naša gospodarska miljenica Podravka koja je na svoje krovove instalirala 9272 fotonaponska panela koji proizvode čak 3.266 milijuna kilovatsati struje. Dodajmo ovome da je kompanija izgradila i novu tvornicu tjestenina u kojoj je ovih dana započela probna proizvodnja.
Da bi Koprivnica prodisala punim plućima trude se radnici koprivničkog Komunalca koji uz pomoć učenika i polaznika vrtića sade urbane šume. Povećava se površina pod krošnjama, formiraju se nove zelene površine te se gradnjom pješačko-biciklističkih staza potiče građane na održiv prijevoz.
Valja naglasiti da smo i pri samom startu obnove javne rasvjete, odnosno stara svjetleća tijela dobit će svoju štedljiviju inačicu koju znamo pod nazivom led rasvjeta.
Sve te napore da Koprivnica postane ‘zeleni’ grad prepoznato je nedavno na dodjeli priznanja za najbolje gradove u Hrvatskoj. Koprivnica je osvojila titulu za Najbolji grad u Eco City kategoriji.
Ulaže se i u gradnju predškolskih i školskih objekata. Već smo zaboravili da je dio osnovnoškolskih učenika prošlu školsku godinu započeo u novosagrađenoj školi u Podolicama. No sada se sprema nadogradnja Osnovne škole ‘Braća Radić’, vrtića na Bajeru i u Herešinu.
Iako iz opreza iz Gradske uprave ne žele mnogo govoriti o dogradnji koprivničkog stadiona na kojem igra naš prvoligaš Slaven Belupo, doznali smo da se izrađuje projekt koji čeka na izvor financiranja. Još za osvajanja bronce naše reprezentacije na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Katru, najavljena je iz HNS-a gradnja i dogradnja stadiona na kojima igraju naši prvoligaši. Među spomenutima bio je i koprivnički stadion Ivan Kušek Apaš. Da ih financijaš ne bi dočekao nespremnima, Grad Koprivnica i Slaven Belupo već rade na idejnom rješenju proširenja tribina.
Zaključimo ovo veliko nabrajanje projekta i programa od značaja za život Koprivničanaca time što Grad stipendira čak 400-tinjak studenata, financira brojne udruge te potiče stvaralačku djelatnost svih generacija.
