Ima građana koji ih ne vole, ali ima i onih koji ih često zivkaju i traže njihovu pomoć. Riječ je o poljoprivrednim te komunalnim i prometnim redarima. Oni koji rade na području Križevaca kažu da posao nije lak, ali je zanimljiv i pun nepredvidivosti.
Križevački poljoprivredni redar Dean Kuzijev kaže da je relativno nov u poslu redarenja poljoprivrednim površinama jer njegova je služba oformljena tek prije tri mjeseca. Komunalni i prometni redar Josip Ruganec tvrdi da njegov dio redarstva postoji otkad je i Grada.
Posla ima napretek, bez obzira na godišnje doba
Obojica se slažu da posla ima na pretek, bez obzira na godišnje doba. Kuzijev napominje da unatoč tome što radovi u ovim mjesecima izostaju na zemlji, red se na poljoprivrednim površinama mora provoditi.
– Mnogo je površina koje su zapuštene i obrasle. U tri mjeseca koliko radim na ovom radnom mjestu, vodim brojne upravne postupke, a očevidi se planiraju tjednima unaprijed – naglašava Kuzijev.
Dodaje da se njegov rad temelji na prijavama građana, ali i na djelovanju potaknutom službenom dužnosti.
Najviše prijavljuju zapuštene poljoprivredne površine
– Građani najviše prijavljuju upravo zapuštene poljoprivredne površine u koje vlasnik godinama nije ušao. Osim toga, našu smo pažnju usmjerili na obrasle vinograde, a takvih je dosta zbog staračkih domaćinstava koji ih više ne mogu obrađivati. Naime, aktivni vinogradari boje se zlatne žutice, bolesti koja je u stanju proširiti se nesmiljenom brzinom, a izvorište su joj upravo obrasli vinogradi. Stoga nam je želja da ih njihovi vlasnici što prije dovedu u red – objašnjava Kuzijev.
Dodaje da kazne za nemar prema poljoprivrednim površinama nisu visoke. Za pravne osobe iznose 2000 kuna, za odgovornu u pravnoj osobi ona je 1000 kuna, a za fizičku osobu je 500 kuna.
– To i nisu tako visoke kazne, ali i one su tek krajnja mjera našeg postupanja. Uvijek gledamo da prvo upozorimo prekršitelja i da se s njime dogovorimo. Do sada su, uglavnom, svi pristali urediti ili iskrčiti zapušteno poljoprivredno zemljište. Ne posežemo za represijom kad ona nije potrebna – govori križevački poljoprivredni redar.
Kaže da postoji i veći problem od kazne, ako stranka ne postupi po naputku redara.
– Ako vlasnik ne postupi po našem nalogu, možemo angažirati treću osobu da, recimo, raskrči zapušteni vinograd. U tom slučaju vlasnik dobiva račun za obavljene radove koje je dužan podmiriti – napominje Kuzijev.
Redarstveni poslovi ne protežu se samo na područje Križevaca
Njegov kolega komunalni i prometni redar Josip Ruganec upozorava nas da se redarstveni poslovi ne protežu samo na područje Križevaca.
– Kolega poljoprivredni redar i ja brinemo o redu u 59 okolnih sela, odnosno naša nadležnost zahvaća 263 četvorna kilometra. Posla zato ima napretek, ali za sada ga stignemo obavljati – riječi su Ruganeca.
Kuzijev je pak dodao da se dobrom preraspodjelom posla sve stigne obaviti.
– Odredim si dio dana za posao u kancelariji, a dio dana provedem na terenu. Takav tempo posao čini dinamičnim pa stoga ne možemo govoriti o dosadi ili besposličarenju – tvrdi Kuzijev.
Komunalni i prometni redar naglašava da njegove stranke, za razliku od iskustva poljoprivrednog redara, često nisu kooperativne.
– Naslušam se svakakvih psovki, povišenih tonova, a moj kolega, koji je upravo na terenu, doživio je i tjelesni nasrtaj. Ponekad naš posao može biti istinski stresan zato se često stavljamo u ulogu psihologa što nas nerijetko izvuče iz neugodnih situacija. No ima i ljudi kojima je neugodno kad ih upozorimo na prekršaj. Od njih dobijmo pregršt isprika pa i nama bude neugodno zbog nastale situacije – opisuje Ruganec dio svoje radne svakodnevice.
Obavljaju širok dijapazon zadaća
Na upit o zadaćama komunalnog i prometnog redara, Ruganec nam kaže da je širok dijapazon njegovih zadaća.
– Brinemo o nesmetanoj protočnosti prometa, za snježnih dana pazimo jesu li očišćeni nogostupi, ljeti provjeravamo napuštena dvorišta koja su rasadnik ambrozije, rješavamo probleme onečišćenja javnih površina, a proljeće nam donosi posao s napuštenim psima. To je doba kad ih vlasnici puštaju na ulicu kako bi izbjegli njihovo obavezno cijepljenje. Prošle godine zbrinuli smo 40 pasa, a njih 15 je udomljeno – kaže Ruganec i napominje da cijena zbrinjavanja jednog četveronošca iznosi 1000 kuna mjesečno.
U nju ulazi hvatanje psa, čuvanje u azilu, troškovi hrane i veterinarske brige.
– Veliki su to troškovi za Grad pa stoga molim vlasnike pasa da preuzmu odgovornost za svoje kućne ljubimce, jer kazna za njihovo zanemarivanje iznosi od 300 do 2000 kuna – napominje komunalni redar.
Ruganec kaže da građani često prijavljuju nepravilnosti, a nerijetko se zbog zlonamjerne prijave nađe usred loših međususjedskih odnosa.
– Nedavno je proradila i web, odnosno mobilna aplikacija popravimo.hr putem koje je moguće prijaviti uobičajene gradske probleme poput, novonastalog oštećenja na kolniku, onečišćenja prometnice i slično – zaključio je Ruganec.
