Diljem Europe već dugi niz godina stambeno pitanje građana rješava se kroz stambene zadruge kao oblik povoljnijeg i pristupačnijeg stanovanja. Po prvi puta u Hrvatskoj, model stambene zadruge pokušat će se uspostaviti u Križevcima i to kroz projekt ‘Poticanje razvoja zadružnog stanovanja u Hrvatskoj’ koji je sufinanciran novcem Europske unije.
Nositelj projekta je Zadruga otvorena arhitektura, partneri su Grad Križevci i Zadruga za etično financiranje, a sam projekt je predstavljen na ovotjednoj konferenciji za medije.
Voditelj projekta Darovan Tušek istaknuo je kako će se kroz 19 mjeseci trajanja projekta provesti predavanja i radionice s predavačima iz inozemstva koji će prenijeti svoja uspješna iskustva osnivanja stambenih zadruga. Nadalje, stvorit će se svi preduvjeti da se uspostavi stambena zadruga u Križevcima, istražit će se pravne i financijske mogućnosti, napraviti studija izvodljivosti te održati radionica sa zainteresiranim građanima koji bi htjeli svoje stambeno pitanje riješiti kroz stambenu zadrugu pri čemu im se ujedno pruža jedinstvena mogućnost da sudjeluju u projektiranju buduće zgrade.
Svoje zadovoljstvo što su upravo Križevci pilot područje i što se kroz ovaj model stambenog zadrugarstva građanima može omogućiti stanovanje koje je u skladu s njihovim primanjima istaknuo je gradonačelnik Mario Rajn.
– Iskreno mi je drago da razmišljamo o alternativnim načinima, prihvaćenim diljem EU, ali kod nas još dovoljno novima da ih još možemo zvati pilot projektima kako našim građanima, ali svim mladim profesionalcima koji se oslanjaju na ovaj prostor odnosno grade poslovnu karijeru kako im omogućiti priuštivo stanovanje. Naravno da nije riječ samo o mladim ljudima, cilj je da svim našim građanima, pa i onim starije životne dobi omogućimo drugačiji vid priuštivijeg i kvalitetnijeg stanovanja – naglasio je Rajn.
O samom funkcioniranju modela stambenog zadrugarstva govorio je suradnik na projektu Antun Sevšak.
– Osnovna premisa ovog modela je da on bude znatno priuštiviji u odnosu na tržišno raspoložive modele. Način na koji je to moguće je da u cijenu stambenog kvadrata ne ulazi cijena zemljišta i komunalne naknade, odnosno cijena profita što je slučaj u klasičnoj komercionalnoj stambenoj izgradnji. Sama zadruga preuzima na sebe obavezu i organizacijski teret izgradnje i budući da ona radi za sebe i svoje članove nema mjesta za profit – istaknuo je.
Goran Jeras, upravitelj Zadruge za etično financiranje napomenuo je da će se kroz projekt istražiti sve mogućnosti financiranja same implementacije stambene zadruge te omogućiti da banke prihvate ovaj model stambenog zadrugarstva kao valjan i važan model stanovanja.
Dodao je i kako se stambene zadruge mogu povezati s energetskim zadrugama te se zgrada može izgraditi kao energetski samoodrživa što u konačnici znači i manje troškove stanovanja u stambenoj zadruzi.
