U sklopu Noći muzeja u križevačkoj Likovnoj galeriji predstavljeno je novo izdanje Križevački štatuti čija je urednica Tanja Baran, počasna predsjednica Društva za očuvanje križevačke baštine Križevačkih štatuti i članica Upravnog odbora Društva.
O novom izdanju
O ovom novom izdanju Križevačkih štatuta na samom početku govorio je Zoran Homen, hižni japica ujedno i počasni predsjednik Društva za očuvanje križevačke baštine Križevački štatuti koji je napomenuo kako je ovo izdanje osvježeno u pravom smislu riječi.
– Važno je bilo napraviti štatute da oni budu dostupni i mlađoj generaciji, onoj koja drugačije govori. Štatuti su pravila koja su dijelom i šaljiva, ali trebaju organizirati lijepo druženje – poručio je.
Križevački štatuti od 2019. godine nose status zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra podsjetio je gradonačelnik Mario Rajn te uputio zahvalu svima koji su do sada sudjelovali u izdanjima, a posebice urednici Baran.
– Ovo izdanje je cjelovito u smislu da se ovdje dotiče i drugih gradova i regula i tek tada vidite to zaista bogatstvo koje naši Križevački štatuti nose i koliko grad zaslužuje da se ponosi Križevačkim štatutima, ali naravno da se time ponosi naš grad – naglasio je Rajn.
Riječi urednice Baran
Sama urednica u svom se obraćanju prisjetila svog prvog susreta s Križevačkim štatutima i kazala kako je kroz svoje studiranje zavoljela usmenu književnost pa je tako i napisala diplomski rad na temu Križevačkih štatuta čime je zapravo napravila prvu obradu ovih regula. Svoj doktorski rad proširila je na druge zapise usmene književnosti iz 19. stoljeća pa je tako nastalo djelo ‘Usmena književnost križevačkoga kraja’ čiji su nezaobilazni dio upravo Križevački štatuti.
– Od tud zapravo ova želja da štatuti dobiju na suvremenosti. Da se spoji s jedne strane i tradicija, ali da joj damo novi naglasak, ako ništa drugo jedno novo ruho, jedan novi dizajn – istaknula je i dodala kako se ovim izdanjem željela stvoriti nova knjiga s kojom ćemo se, kaže, moći ponositi i ići na kraj svijeta. Dodala je i kako je riječ o trodijelnom izdanju koje se sastoji od Križevačkih štatuta, Hižnog protokola i Pajdaške legitimacije.
Osim ove promocije, posjetitelji su istovremeno mogli razgledati i izložbu ‘Revija žena’ koja prikazuje sva djela koja su u fundusu Gradskog muzeja, a čije su autorice žene, među njima i brojne Križevčanke.
