Ako je suditi po izjavama čelnika županijskog HDZ-a Darka Sobote, Vlada na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem u prosincu će održati sjednicu u Koprivnici. Sobota kaže kako je to dogovoreno za nedavnog posjeta Plenkovića našem gradu.
Ako je pak suditi po službenom Vladinom stajalištu, a i Plenkovićevoj izjavi tijekom posjeta Renesansnom festivalu, u prosincu bi se u Koprivnici trebala održati koordinacija Vlade, župana, gradonačelnika i načelnika.
“Predsjednik Vlade najavio je da će Koprivnica biti domaćih idućeg susreta Vlade, župana te predsjednika Udruge gradova i Udruge općina u prosincu ove godine, neposredno prije spajanja ureda državne uprave sa županijama”, stoji u službenom Vladinom priopćenju nakon posjeta Plenkovića našem kraju.
No, bila sjednica Vlade ili samo koordinacija s lokalnim dužnosnicima, županijski čelnici od tog skupa očekuju konkretne odluke važne za podravsko-prigorski kraj. Što bi to moglo biti, sigurno se pitate. Sve su oči, dakako, uprte u brzu cestu Križevci – Koprivnica. No, ta nesretna cesta već je bila tema Vladine sjednice u Koprivnici. One koja se održala 20. lipnja 2006. godine i koju su HDZ-ovi lokalni lideri godinama nazivali povijesnom. Sve dok nisu shvatili kakvo je to zapravo mazanje očiju bilo.
Na toj su sjednici koju je vodio premijer Ivo Sanader donesene i određene odluke o brzoj cesti Gradec – Koprivnica – Gola te Podravskoj brzoj cesti Ludbreg – Virovitica. Odlučeno je da se stvari ubrzaju, osnovano je povjerenstvo na čelu s Damirom Polančecom i potom je sve prekrila prašina. Podravsku brzu cestu više nitko i ne spominje, a brza cesta prema Goli odjednom je postala – autocesta. Znamo kako je sve završilo predizbornim otvorenjem radova na podravsko-bilogorskom ipsilonu i obećanjem da autocesta samo što nije stigla u koprivnička i bjelovarska dvorišta. Prošlo je otad punih 13 godina, ali tu cestu još nismo vidjeli.
Vlada je na toj povijesnoj sjednici 2006. godine donijela važne odluke i o sanaciji ekološke bombe, bivše HŽ-ove praonice vagona u Botovu. Ta je praonica crna točka i na karti Europe te predmet mnogih inozemnih izvještaja o zagađenosti tla i podzemnih vodotoka. Što se u međuvremenu dogodilo? Baš ništa.
Posebno je interesantna bila odluka o restrukturiranju i konsolidaciji koprivničke tvornice obuće Sloga. Država je čak porezni dug pretvorila u vlasnički udjel. Kasnije je Podravka Slogi dala kredit od pet milijuna kuna koji nikad nije vraćen jer je Sloga vrlo brzo nakon toga propala. Pogon za proizvodnju cipela na koncu je spasila jedna vrijedna žena, Zrinka Petrovčić, koji je tvornicu doslovce podignula iz pepela. Upravo je Sloga bila odličan primjer kako se država ne bi trebala miješati u gospodarstvo, već ga prepustiti poduzetnicima. Odnosno tržištu.
A što reći o odluci da se ide u veliki geotermalni projet Lunjkovec – Kutnjak? Vlada je i o tome donijela određene zaključke na sjednici u Koprivnici, pa se s entuzijazmom pristupilo ostvarenju megaprojekta. Studiju izvedivosti napravio je bivši dekan zagrebačkog Ekonomskog fakutleta Darko Tipurić koji je zaključio kao je taj geotermalni izvor zapravo sjajna i isplativa stvar uz jedan maleni uvjet – država mora subvencionirati otkup struje po povlaštenoj, mnogo višoj cijeni od tržišne. Jer je, eto, riječ o obnovljivim izvorima. Nakon 13 godina, jedino što znamo je da Turci nešto tamo kemijaju. Dokle su došli, bog dragi zna.
O opjevanom konačištu HŽ-a koje je za kunu trebalo biti predano u vlasništvo Koprivnici sve je već rečeno. Zgrada nikad nije završila u rukama Grada, ali zato se ovih dana opet spominje kao mogući učenički dom. Hoće li Plenkovićeva Vlada htjeti natjerati vodstvo HŽ-a da zgradu konačno daruje Koprivnici – tek će se vidjeti. No, župan Darko Koren najavio je novu inicijativu upravo za taj projekt.
Na koncu, jedna je odluka s te sjednice ipak provedena do kraja. Riječ je o povratu zgrade dječjeg doma Svitanje časnim sestrama iz Družbe kćeri božje ljubavi. Dječji dom nakon toga je ukinut, a časne uređuju zgradu za svoje potrebe. Inače, tu su im zgradu bile oduzele komunističke vlasti poslije II. svjetskog rata i tamo smjestile sirotu djecu bez roditeljske skrbi. U međuvremenu su dječji domovi deinstitucionalizirani, kako se to popularno veli.
Bila u prosincu u Koprivnici sjednica Vlade ili samo koordinacija sa županima i gradonačelnicima, teško da će Plenković ponavljati Sanaderovu grešku. No, odgovore na neka pitanja ovaj kraj svakako očekuje. Primjerice, poput onih o gradnji škola, Podravki, Piškornici, brzoj cesti, drugom kolosijeku pruge.
