Saborski zastupnik Silvano Hrelja 21. veljače ekspresno je brzinom munje izbačen iz članstva Hrvatske stranke umirovljenika (HSU). Tu je odluku u omjeru 6:5 donijelo Predsjedništvo stranke na izvanrednoj elektronskoj sjednici nakon njegova pojavljivanja na predstavljanju programskih smjernica platforme Umirovljenici zajedno. Bila je to udarna vijest dana koja se vrtjela na svim portalima i televizijama u Hrvatskoj, jer ne isključuje se iz stranke baš svaki dan čovjek koji je od 20 godina članstva bio predsjednik i saborski zastupnik HSU-a u četiri mandata. Već me tjedan dana nazivaju članovi HSU-a iz cijele Hrvatske, pa i mnogi umirovljenici koji nisu članovi stranke. Silvano Hrelja svojim nastupima u medijima i u Hrvatskom saboru bio je borac i ‘zaštitni znak’ umirovljenika. Naravno, iza njega stoje i određeni opipljivi rezultati, silne milijarde kuna, a ipak su hrvatske mirovine mizerne u komparaciji s ostalim članicama Europske unije. Vodio je projekt tzv. obeštećenja ili povrata duga ‘starim’ umirovljenicima, koji su pokradeni u razdoblju 1993.-1998. godine. Iako je Ustavni sud 12. svibnja 1998. godine donio odluku o povratu duga umirovljenicima, dug je u ratama vraćen tek u sedam godina, od 2006.-2013. u iznosu od 10,2 milijarde kuna. Uz to, od studenog 1998. ‘starim’ umirovljenicima u isplati je dodatak ‘100 kn +6%’, a ukupno je do kraja 2022. isplaćen iznos od 40 milijardi kuna. Zajedno smo uz potporu MUH-a i SUH-a vodili borbu oko izmjene ZOMO-a zbog nepravednog povećanja obračunskog razdoblja za ‘nove’ umirovljenike i 2007. izborili dodatak od 4-27 posto. Od 2007. do kraja 2021. ‘novim’ umirovljenicima je isplaćeno oko 30 milijardi kuna. Ukupan isplaćeni iznos iznosi oko 70 milijardi kuna, a što je posebno važno, da su obadva dodatka postala sastavni dijelovi mirovine i prestao je strah i opasnost od njihova ukidanja.
Što se Hrelji stavlja na teret i što je prelilo čašu
U svakoj stranki ima nezadovoljnih članova koji nisu ispunili svoja očekivanja i ostvarili svoje snove, uglavnom je to san o saborskoj fotelji. Nešto slično kako je to obično u tijelima vlasti na svim razinama. Ne zapitaju se takvi tipovi, da li sam ja kvalificiran za taj posao, da li ću ja to znati raditi, važno je, da će pasti dobra, saborska plaća. I onda takvi nezadovoljni tipovi, kao što je bilo nakon izbora 2007. godine, izlaze iz HSU-a i stvaraju svoje strančice, lukavog naziva Stranka umirovljenika (Lazo Grujić), kakva se uopće ne bi smjela registrirati zbog sličnog imena. Paralelno je stvorena i stranka Umirovljenici zajedno (Milivoj Špika), pa danas imamo u RH oko 16 umirovljeničkih stranaka, koje samo stvaraju zbunjenost umirovljenika na izborima. A neki nezadovoljni tipovi su ostali u HSU, koji stalno potkopavaju temelje stranke, stalno mute vodu i unose razdor. Zbog takvih je Hrelja u prosincu 2021. odustao od kandidature za novi mandat predsjednika HSU-a. Inače, Hrelja i nasljednik, predsjednik Gabričević, general Hrvatske vojske, su već dugo “na ratnoj nozi”, još od parlamentarnih izbora 2020. godine. Hrelja je stavio Gabričevića na listu u VIII. izbornoj jedinici, iako ovaj spada u IX. izbornu jedinicu, ali je zbog prebukirane liste s trojkom iz IDS-a Gabričević ispao s liste. Naravno, to se ne oprašta, pukla je ljubav i dotad korektna suradnja.
U rujnu prošle godine, HSU (predsjednik i glasnogovornik) se javno ogradio od stavova koje je iznosio njihov saborski zastupnik, kojem zamjeraju: ‘Ne konzultira se s predsjednikom stranke, ne sudjeluje u radu stranke, istupa u svoje osobno ime, bez odobrenja stranke potpisao je s premijerom Plenkovićem Sporazum o projektnoj suradnji, rezultati njegova rada su slabi, ne plaća članarinu… sve u svemu ne poštuje Statut i šteti stranki’!
Razlog koji je prelio čašu je odlazak Hrelje na tribinu platforme ‘Umirovljenici zajedno’ koju su organizirali Grujić, Špika i dvije najveće udruge umirovljenika, Matica i Sindikat umirovljenika s ciljem zajedničkog nastupa na parlamentarnim izborima 2024. godine. Bio je pozvan i Gabričević, koji se 21.2. u 9:18 mailom ispričao Grujiću ranije preuzetim obvezama, ‘ali će na njoj biti nazočan saborski zastupnik HSU-a, pa sam siguran da će dostojno nadoknaditi moje odsustvo’. Nakon samo pet sati u 14:18 članovima Predsjedništva stiže mail s pozivom na elektronsku sjednicu o hitnom isključenju Hrelje iz HSU-a s rokom glasovanja od 24 sata, dakle, drugi dan, 22.2. do 14:18 sati. Da valjda hrvatska javnost ne bi cijelu noć strepila za sudbinu Hrelje, predsjednik Gabričević samo nakon četiri sata sjednice, u 18 sati šalje hitnu objavu medijima ‘da je donesena žurna odluka Predsjedništva o isključenju Hrelje iz HSU-a’, iako sjednica nije zaključena i traje sutra do 14:18 sati!
Isključen po Statutu, a kompletna procedura nestatutarna?
Iz svega tog prljavog rublja nije upitno da je Hrelja ‘griješan’ prema Statutu, ali postoji i demokratska procedura u postupku isključenja iz stranke. Zbog toga sam kao dugogodišnji član Predsjedništva i njegov partner u svim ključnim borbama u političkom ringu, sve dileme i primjedbe uputio Nadzornom odboru HSU-a. Neka se ispita je li sve bilo kako piše u Statutu! Za mene nije ni u kojem slučaju prihvatljivo da se čovjek, koji je u HSU ugradio 20 godina najboljih godina života, kao predsjednik i saborski zastupnik, isključi samo ‘klikom miša’ na elektronskoj sjednici Predsjedništva. Na isti elektronski način odigrana je i sjednica Središnjeg odbora iako u Statutu takve mogućnosti nema. Povratka više nema, kraj imena Hrelje u Saboru stoji nezavisni zastupnik. Nažalost, što je najtragičnije, HSU u svojoj 27. godini postojanja gubi parlamentarni status koji je neprekidno trajao zadnjih 20 godina. Tako je predsjednik Gabričević, borac u ratu, kukavica u miru i sada je u rangu s Lazom, Špikom… i drugim gubitnicima. Bojao se iznošenja mišljenja i demokratske rasprave članova Predsjedništva, koje se prepolovilo na dvije frakcije! I sada i ja razmišljam…
