Koprivnica je već deset godina sveučilišni grad, no oko potrebe za Sveučilištem Sjever još se uvijek povremeno lome koplja. Neki misle da smo premali grad i da nam sveučilište ne treba, a drugi misle da je to jedan od važnijih zaloga za budućnost i način na koji će se grad nastaviti razvijati i rasti. U ovo drugo vjeruje i prorektor Sveučilišta Sjever Mario Tomiša koji već godinama radi na tome da Koprivnica dobije suvremeni kampus koji bi Koprivnicu stavio na mapu europskih sveučilišnih središta.
Počeo bih sa studentskom anketom koja je Sveučilište u prošloj netipičnoj akademskoj godini ocijenila s visokom četvorkom. Što ste naučili prošle pandemijske godine i jeste li spremniji za još jednu pandemijsku jesen?
– Mislim da smo i ove akademske godine bili spremni, ali svako iskustvo će nam pomoći da neke stvari napravimo i bolje. Nama su studenti u središtu svih naših aktivnosti, njihovo zadovoljstvo nam je izrazito važno pa zato i provodimo takve ankete. Vidjeli smo na koje su stvari studenti osjetljivi i to ćemo unaprijediti.
Dakle, postoji model.
– Imamo model koji funkcionira. Studentima je najvažnije da na vrijeme dobiju informaciju jer su se neke stvari mijenjale u zadnji čas i to treba izbjegavati, no to je normalno kada nastava nije kontaktna.
Jesen će Sveučilište Sjever odvesti i u Đurđevac jer se otvara studij Računarstva i informatike. Kako je do toga došlo?
– Do sad smo u Koprivnici i Varaždinu imali 26 studijskih programa, a sada pokrećemo još četiri nova, dva u Varaždinu, jedan u Koprivnici i to zaštitu okoliša, recikliranje i ambalažu te studij računarstva i informatike u Đurđevcu. Da bi se studijski program pokrenuo, prvo i najvažnije je vidjeti postoji li mogućnost zapošljavanja u struci jer nas posao ne završava kad neko diplomira, nego kada diplomirani student ili studentica pronađe posao u struci. Pokazalo se da je sjeverna regija pogodna za takav studij, a podršku smo dobili i iz Grada Đurđevca. Drugi je uvjet postoji li interes maturanata. Netko bi mogao reći da već ima toliko programa za koje se maturanti mogu odlučiti i da ne treba još jedan, no mi sve redovne studente punimo u prvom roku, tako da interes postoji. Prva godina će biti ponešto izazovna jer smo nešto kasnije dobili sve potvrdne dopusnice pa studij još nije prikazan u sustavu Postani student. Ipak, imali smo vremena promovirati taj novi smjer i vjerujem da neće biti problema, a Grad Đurđevac je najavio i stipendije što je odlična gesta tako da sam siguran da neće biti problema.
Spomenuli ste posao u struci. Imate li podatke koliko studenata se zapošljava u struci?
– Takve je podatke teško dobiti jer ne postoji konkretna baza, no studenti nam se javljaju preko Alumni kluba pa tako znamo gdje su i da su se zaposlili.
Okvirni zaključak?
– Okvirno je zaključak da studenti već na završnoj godini studija imaju kontakt s poslodavcima i mislim da se većina zaposli. Naš je studij koncipiran tako da imamo puno praktične nastave, gostujuće predavače i suradnje s gospodarstvima i dok dobiju diplomu, stvari su već pokrenute. Evo, nedavno je jedan student dobio posao u Rimcu, drugi kod Brukete i Žinića pa mogu reći da sam zadovoljan.
Dotakli smo se i maturanata. Trebaju li naši srednjoškolski programi biti usmjereniji prema toma da logično vode usavršavanju na Sjeveru?
– Otkad smo pokrenuli Medijsko sveučilište 2012. i Sveučilište Sjever 2014. u stalnom smo kontaktu s gimnazijama, srednjim školama, ravnateljima, profesorima i puno se toga promijenilo na bolje. Kada nismo postojali, neke se stvari nisu mogle posložiti tako da imamo logičnu vertikalu, no zadnjih godina je to puno bolje. Na primjer, u srednjoj školi u Koprivnici postoji smjer prehrambene tehnologije koji se upisivao svake treće godine, a nutricionizam svake. Međutim, mi smo u međuvremenu otvorili studij prehrambene tehnologije, ulažemo desetak milijuna kuna u najmodernije labose, imamo dobru suradnju s Podravkom, drugim tvrtkama i OPG-ovima. Otkako se pojavio taj studij, logično se reagiralo i u srednjim školama, oni su svjesni da mi postojimo, mi smo svjesni da mi bez njih ne možemo i takva je suradnja dobra.
Smjer zaštite okoliša, recikliranja i ambalaže je svakako smjer budućnosti, no na koji je način ovaj studij posebno važan za Koprivnicu koja nastoji biti zeleni grad, što je moguće gospodariti otpadom i slično?
– Koprivnica već dugi niz godina nastoji biti zeleni grad. Tu su električna vozila, javni bicikli, studij zelene mobilnosti koji smo pokrenuli u suradnji s Gradom preko projekta Europske unije, tako da mislim da je taj naš novi studij logičan nastavak svega što smo već pokrenuli. Ovaj novi studij je namijenjen onima koji se žele brinuti o planetu, koji su svjesni da se plastika ukida, da sve više idemo prema struji, prema smanjenju emisija CO2 i ako netko želi pomoći svima nama kako održivo živjeti, gospodariti otpadom, imati održivu ambalažu, recikliranje i tako dalje kroz struku i proučavanje struke i znanosti, to je studij koji je apsolutno na tom tragu i oni koji završe takav studij bit će nevjerojatno traženi u budućnosti, u Hrvatskoj i u Europi.
Kakva je suradnja s Gradom?
– Suradnja s Gradom je odlična i općenito je suradnja dobra i sa županijama i svima ostalima. Mislim da je svima jasno koliko je važno da imamo sveučilište s više od tisuću studenata. Redovito se konzultiramo s Gradom, Županijom, Ministarstvom i gospodarstvenicima i mogu reći da trenutno ne znam niti za jedan problem u toj komunikaciji.
A s državom? Jeste li zadovoljni državnim financiranjem?
– Nismo. Mi smo u trenutku osnivanja kao najmlađe sveučilište dobili najmanji iznos financiranja. Proteklih godina borili smo se za to da se postave nekakvi kriteriji za financiranje, možda prema broju znanstvenih radova, broju studenata ili slično jer ako usporedimo broj studenata, profesora i relevantnih znanstvenih radova s iznosom financiranja, daleko smo najslabije financirano sveučilište.
Imate li ideju zašto?
– Uvijek je problem zatečeno stanje. Shvaćam i Ministarstvo i državu je rnovaca ima koliko ima, no mislim da bi taj novac trebao biti pravednije raspoređen. Svi naši programi su popunjeni, postoji velik interes i imamo kvalitetu, a dobivamo značajno manje sredstava od nekih koji sve to nemaju. Svi posljednjih godina pričaju o STEM-u, a mi smo daleko naj STEM sveučilište u Hrvatskoj pa kada bi postojali pravedniji kriteriji, vjerojatno bi dobivali značajno veće iznose financiranja. Borimo se i nadamo se da će se to promijeniti. Od prvog smo dana odlučili biti dinamično sveučilište, otvarati studije, ali i zatvarati one za koje možda neće biti interesa. Problem je što drugi nisu spremni tako raditi pa imate program koji se izvodi 50 godina, a za njega nema interesa i više profesora predaje, nego što ima studenata.
Jesu li osigurani svi potrebni prostorni kapaciteti? Što planirate realizirati?
– Ovdje trenutno imamo tri zgrade. Zgradu sveučilišta, menzu i zgradu gdje će biti laboratoriji i predavaonice odjela za prehrambenu tehnologiju. Imamo gotovu projektnu dokumentaciju i građevinsku dozvolu za još dvije zgrade gdje planiramo znanstveno-istraživački centar. Realizacijom tih projekata osigurali bismo svoje prostorne potrebe za sljedećih deset godina, a ono što još nedostaje za studentski standard je studentski dom koji bi također trebao biti u Kampusu. Korona je sve prolongirala, no vjerujem i da će se to realizirati.
Koja je vizija završenog, suvremenog Kampusa u Koprivnici?
– To je jedna cjelina koja bi trebala funkcionirati poput onoga što se vani zove ´college´, mjesto gdje studenti imaju gdje spavati, što jesti,baviti se stručnim radom i gdje žive cijelo vrijeme. Za studentski je život važno i slobodno vrijeme i zabava tako da računamo na suranju s FUNK-om, AK galerijom i raznim udrugama. Ne smijemo zaboraviti ni Inkubator kreativnih industrija koji je idealan za naše studente, za pokretanje posla, start-upa i slično. To je ta planirana ideja i sinergija.
Hoćemo li po tome biti jedinstveni u ovom dijelu zemlje?
– Mislim da Koprivnica i Varaždin imaju najveći potencijal u tom smjeru jer ostali gradovi na sjeveru nemaju sveučilišta pa onda ne mogu imati niti kampuse u ovom smislu. Zagreb i Split imaju takve kampuse, no to su veliki gradovi s puno duljom sveučilišnom tradicijom. Naše je sveučilište nastalo u posljednjih desetak godina i ovakav bi kampus bio jedninstven na ovom nekom našem području.
Studenti su važni za svaki grad jer od njih svi imaju koristi. Kakva je naša sveučilišna budućnost?
– Da, ljudi dođu iz drugih krajeva na studij, ovdje im se svidi pa ostanu, zaposle se, osnuju obitelj i tako grad raste. Ono što je bila neka industrijska revolucija 60-ih i 70-ih godina kada je grad rastao na industriji, to se više neće događati jer se paradigma promijenila. Danas da bi doveli nove ljude u grad, treba nam sveučilište i u tome je najveći potencijal. Mi onome tko u Koprivncu dolazi studirati ili je iz Koprivnice pa ovdje želi ostati, moramo ponuditi cjeloviti paket, od kvalitetnog studija, menze, doma, labosa pa do zapošljavanja, inkubatora i tome slično. Svi to moramo podržati zajedno, i mi i gospodarstvenici i mediji i svi, a mislim da idemo u odličnom smjeru. Neke stvari možda idu sporije nego sam se nadao, ali optimist sam.
