Iako je odavno jasno da gradnja brze ceste od Križevaca prema Kloštru Vojakovačkom neće početi ove godine, a vrlo je upitno hoće li bageri stići na polaznu točku gradnje u vrijeme mandata ove Vlade, odlučili smo ne dati mira nadležnima za ovaj projekt. Budući da se o tom pitanju još nitko nije jasno i precizno odredio niti je o tome izvijestio zainteresiranu javnost, redakcija Glasa Podravine i Prigorja zatražila je od izabranog izvođača radova tvrtke Kamgrad i naručitelja Hrvatskih cesta da nam kažu što je s realizacijom projekta, odnosno gradnjom obične prigradske ceste duge tek 7,5 kilometra.
Iz Kamgrada nam je odgovoreno da nisu u mogućnosti davati informacije u vezi projekta izgradnje državne ceste D10 dionica Križevci – Kloštar Vojakovački. Rekli su nam tek kako vjeruju da smo upoznati s problematikom vezanom za kašnjenje početka realizacije predmetnog projekta kao i s aktualnom situacijom poremećaja na tržištu, odnosno porastom cijena materijala i energenata.
Iz Hrvatskih cesta nam je ponovljeno da su za projekt ishođene sve dozvole, ugovoreni radovi i nadzor te su riješeni imovinsko-pravni odnosi. No, zbog eskalacije cijena materijala, izvođač radova je zatražio privremenu odgodu početka radova. Dodatno su nam poručili da se eskalacije cijena ne događaju samo u Republici Hrvatskoj, nego i u čitavom svijetu.
Ipak, iz Hrvatskih cesta ostavili su nam još malo prostora za nadu pa su naveli kako se u ovom trenutku priprema metodologija za izračun razlika u cijeni kao i ugovoreni okvir, a izrada te dokumentacije je u završnoj fazi. Ipak, zbog svega navedenog, odmah dodaju i da se ne mogu očitovati o točnom terminu početka radova, ali poduzimaju sve što je u njihovoj moći da započnu što je prije moguće.
Kako bismo dokazali da Podravci i Prigorci ne pate od amnezije, podsjetit ćemo na najave gradnje brze ceste od Križevaca prema Koprivnici, odnosno do Kloštra Vojakovačkog.
Još 2. rujna 2016. ministar prometa Oleg Butković, prilikom otvaranja brze ceste od Vrbovca do Križevca koja je, istine radi, izgrađena u mandatu Vlade Zorana Milanovića, rekao je da ne vidi razloga zašto u mandatu iduće vlade ne bi bila izgrađena brza cesta od Križevaca do Koprivnice. Te su riječi izgovorene pred same izbore nakon što se raspala Vlada Tihomira Oreškovića.
HDZ je osvojio izbore i u premijersku fotelju sjeo je Andrej Plenković.
Dvije godine kasnije, točnije 12. listopada 2018., prilikom Butkovićeva posjeta Županiji Koprivničko-križevačkoj, na novinarski upit je li pred parlamentarne izbore 2016. godine računao na zaboravnost birača kad je kazao da će ova Vlada sagraditi prometnicu do Koprivnice prije kraja mandata, ministar je odgovorio kako je činjenica da se u Hrvatskoj realizira mnogo infrastrukturnih projekata koje treba završiti. Dodao je da Vlada traži najbolja rješenja kako bi buduća prometnica što prije spojila Koprivnicu i Križevce.

Na istom sastanku javnost je obavještena da će projektirati brzu cestu za spomenutu relaciju, ali jednotračnu koju ćemo zvati brzom trakom.
Isti ministar je u rujnu 2020. pred saborskim zastupnicima ispalio kako uskoro počinje gradnja 7,5 kilometara dugačke dionice od Križevaca prema Kloštru Vojakovačkom te da je izabran izvođač radova. Tek se kasnije doznalo da je riječ o zagrebačkoj tvrtki Kamgrad.
Župan Darko Koren sastao se 26. ožujka prošle godine s predstavnicima Hrvatskih cesta i zagrebačke tvrtke Kamgrad. Tada su se domaćin i gosti također poslužili vrlo rastezljivim pojmom rekavši da gradnja brze ceste počinje uskoro. Čak su dodali da u prilog tome idu i povoljni klimatski uvjeti.
Sve to vrijeme, uzgred rečeno, nastavljena je gradnja drugog kraka podravskog ipsilona prema Bjelovaru.
Dva mjeseca kasnije održani su lokalni izbori na kojima je za župana ponovno izabran Darko Koren. Od tada su se nekoliko puta izmijenili klimatski uvjeti, ali gradnja prigradske ceste nije počela.
U svibnju je javnost doznala da je izvođač radova zatražio odgodu uvođenja u posao jer su u međuvremenu drastično poskupjeli materijali i energenti. Eto razloga da se ne nastavi gradnja brze ceste prema Koprivnici.
Podsjetimo za kraj starije čitatelje i upoznajmo mlađe s nekoliko podataka o gradnji 92 kilometara pruge Brčko – Banovići za koju su kao izvođači radova odabrani omladinci s područja cijele Jugoslavije. Odluka da se izgradi spomenuta pruga donesena je početkom 1946. godine, a elaborat o gradnji dovršen je za mjesec dana. Početak gradnje bio je 1. travnja 1946. godine, a prvi vlak duž cijele trase prošao je njome 7. studenoga iste godine. U tih sedam mjeseci, osim pruge, izgrađena su tri tunela, 22 mosta, 13 staničnih zgrada, 31 stambena i 96 ekonomskih zgrada i još mnogi drugi objekti, a sve bez teške mehanizacije.
No što je 92 kilometara pruge građene neposredno nakon Drugog svjetskog rata u brdovitoj BiH u usporedbi sa 7,5 kilometara prigradske ceste čija se gradnja očekuje na ravnici, uskoro.






