Križevački KTC prema posljednjem je istraživanju osmi najveći i najuspješniji trgovački lanac u Hrvatskoj. Prvi je centar otvorio davne 1994. u Križevcima, a danas ovaj trgovački div čini 28 supermarketa i prodavaonica u 26 hrvatskih gradova. KTC je veliku pažnju privukao kao jedan od prvih velikih centara s neradnom nedjeljom, a što će u Hrvatskoj uskoro postati standard, ali i pametnim poslovanjem koje ga čini jednom od najuspješnijih domaćih tvrtki. O planovima, izazovima i aktualnom stanju na tržištu razgovarali smo s Ivicom Katavićem, predsjednikom Nadzornog odbora KTC-a.
Prošla je godina označila završetak pojedinih investicija poput otvaranja centra u Đurđevcu. Koji je onda trenutni opseg poslovanja KTC-a?
– U Đurđevcu smo i prije bili prisutni, ali otvorili smo novi objekt s čime je broj centara u Hrvatskoj ostao na 28. Pokrivamo područje sjeverozapadne Hrvatske, od Krapine i Čakovca na sjeveru do Slatine na istoku i Karlovca na jugu te naravno, ovu nama poznatu regiju. Drugim riječima, sjeverozapad Hrvatske potpuno je pokriven.
KTC je jedan od prvih trgovačkih lanaca koji je ukinuo rad nedjeljom i, suprotno očekivanjima, ostvario još bolje poslovne rezultate. Kako to objašnjavate?
– Ne bih rekao da je prestanak rada nedjeljom razlog dobrih rezultata jer smo ih bilježili i prije. Zapravo, prestanak rada nedjeljom uopće se nije odrazio na naše poslovanje. Naši su kupci i dalje nastavili kupovati kod nas, ali su promijenili neke navike.
Pretpostavljam da kupuju subotom?
– Da, nisu više kupovali nedjeljom prijepodne jer kada smo i bili otvoreni nedjeljama, to je bilo do 14 sati. Naši kupci kupnju sada obavljaju dan ili dva ranije i to je sve.
Rad nedjeljom podvojio je mišljenja, jedni su protiv, drugi su za, no gubi li tko išta neradnom nedjeljom?
– Mislim da nitko ne gubi ništa, a dobivaju svi oni koji su zaposleni u trgovini jer konačno imaju jedan dan kada je cijela obitelj na okupu. To dosad nisu imali. Oni koji su radili po zakonu, i dosad su morali imati jedan slobodan dan tijekom tjedna. Taj dan je možda utorak, srijeda, dan kada su djeca u školi, a jedan od roditelja na poslu i to svakako nije isto kao u nedjelju kada se svi okupe za ručak i kada kvalitetno mogu provesti dan zajedno. Tako da mislim da oni tu dobivaju mnogo za razliku od ljudi koji ništa nisu izgubili time da naviku kupovanja nedjeljom jednostavno promijene.
Iako se očekuje općenita zabrana rada nedjeljom, postojat će iznimke, ali i 16 radnih nedjelja. Je li takav model dobar odnosno, trebali li biti iznimaka ili isto pravila treba vrijediti za sve?
– I nedavno sam na jednom okruglom stolu rekao da ovih 16 iznimnih nedjelja ne bi trebalo biti. Svake godine svjedočimo tome da turisti koji dolaze sa sobom nose veliku količinu namirnica pa se kod nas radnim danom eventualno kupuje kruh, voće i neke dnevne potrepštine. Ispada da ta nedjelja s naše strane dolazi i kao neka vrsta dodatne usluge, ali mislim da se ništa ne bi dogodilo da nedjeljom sve zatvorimo. Na koncu, zemlje koju su turistički moćnije od Hrvatske poput Italije ili Austrije imaju neradne nedjelje s rijetkim izuzecima i kada zimi u te zemlje dođete na skijanje, morate dobro paziti imate li u subotu poslijepodne osnovne namirnice za nedjelju jer ih nećete imati gdje kupiti.
Živimo u vremenima uvijek novih iznenađenja, izazova i kriznih situacija. Početkom godine jedna od velikih promjena bila je uvođenje eura. Je li bilo problema?
– Uvođenje eura je zaista prošlo glatko. Moram ponovno istaknuti da su uvođenje eura na svojim leđima iznijeli trgovci i ugostitelji, a ne banke i mjenjačnice kao što bi to trebalo biti. Ipak, uspjeli smo i ovim se putem zahvaljujem svim svojim zaposlenicima koji su taj posao odradili dobro i bez ikakvih problema.
Mislite li da je uvođenje eura bila prilika za neopravdani rast cijena?
– U trgovini ne. Mislim da je Državni inspektorat imao nekoliko sitnih prijava, ali to se uglavnom odnosilo na manje trgovine. Veliki trgovački lanci ipak vode brigu oko svog teško stečenog ugleda i nitko se nije usudio igrati. Osim toga, to zahtijeva puno posla oko prilagodbe i nastali bi nemali problemi oko preračunavanja cijena. Na ovaj je način bili puno jednostavnije tako da mislim da kod trgovaca toga nije bilo.
Ministarstvo gospodarstva zatražilo je cjenike od najvećih trgovaca. Vi ste ih predali odmah, no neki nisu. Zašto bi to nekome bio problem?
– Riječ je o takozvanim bijelim listama, a mi smo zajedno s Konzumom i trgovinama Tommy iz Splita odmah pristali poslati cjenike. Nemamo što skrivati. Naše su cijene na policama, naši su kupci upoznati s njima i tu nema nikakvih tajni. Koji su razlozi ovih drugih, ne znam. Možda se nisu željeli izlagati tom poslu…
To je velik posao.
– Da, to je velik posao koji blokira određen broj ljudi, a možda imaju neke druge razloge, ne bih u to ulazio. Mi smo svoj dio prema kupcima, državi i javnosti ispunili.
Govori se o paketima mjera za ublažavanje inflacije, no neki misle da se država ne bi toliko trebala uplitati u ekonomiju. Kako Vi gledate na to?
– Država se najprije mora umIješati u cijene energenata. Nitko u Republici Hrvatskoj ne može preuzeti bilo kakvu vrstu odgovornosti za rast cijena energenata. Poznato je da je uzrok toga rasta invazija Rusije na Ukrajinu i tu i na razini Europske unije postoji konsenzus da države mogu pomagati gospodarstvo i stanovništvu i tu je država napravila dobar potez…
Čini mi se da je stanovništvo zaštitila više od gospodarstva.
– Tu bih se jednim dijelom i složio, no moram reći da se dio tih mjera odnosio i na gospodarstvo, no ne u tolikoj mjeri koliko na stanovništvo. Plin i dalje plaćamo pet puta skuplje nego što je bio, ali cijene tog plina padaju pa se nadamo da će i to u budućnosti biti bolje. Što se tiče struje, država je napravila puno i ne znam kako bi trgovina bez te pomoći opstala u 2023. godini. Nadamo se da će država nastaviti još čvršće potpomagati stanovništvo, ali i gospodarstvo pa da možemo razgovarati o uspješnoj godini.
Osim trgovine, posao ste proširili i na naftne derivati i hotelijerstvo.
– S đurđevačkom benzinskom pumpom imamo njih 16 otvorenih i tu nam je najveći problem jer nam je zamrzavanje cijena goriva prošle godine uzelo više od 30 milijuna kuna dobiti. U većem dijelu godine nismo se uspijevali pokrivati. Naše je poslovanje za 2022. godinu, kada su benzinske pumpe u pitanju, negdje oko nule. Što će biti ove godine, vidjet ćemo. Cijene su još uvijek pod kontrolom države. Mislim da male trgovine i trgovački distributeri zbog toga najviše pate jer se s 3 do 5 centi zarade po litri ne mogu pokriti troškovi dostave goriva, radne snage i oni vezani uz prodaju poput grijanja i električne energije. Bojim se da će tu i dalje biti problema, ali nadam se da će se tržište stabilizirati i da će te mjere biti zaustavljene odnosno da će doći do slobodnog formiranja cijena.
Hotelijerstvo je onda u boljoj poziciji?
– Da, u posljednjih je godinu i pol zamjetan oporavak u odnosu na pandemijske godine. Mislim da nekih problema ne bi trebalo biti. Prošla nam je godina bila dobra, a i za ovu je godinu booking dobar.
KTC se ističe i po tome što uspješno surađuje s OPG-ovima. Na koji način?
– OPG-ovi imaju svoju poljoprivrednu proizvodnju, a mi od njih otkupljujemo poljoprivredne proizvode koje preko naše mreže plasiramo na tržište. Na taj način našim kupcima osiguravamo domaću i kvalitetnu robu, a s druge su strane i ti OPG-ovi naši kupci koji dobiju svježi kapital, imaju sigurni plasman svoje robe na tržište.
Ima li investicijskih planova za ovu godinu? Koliko znam, postojali su planovi za Dugo Selo.
– Ove smo godine planirali investiciju u Dugom Selu gdje smo kupili zemljište, no s obzirom na sveukupnu situaciju u gospodarstvu, veliki upitnik koji se nadvio nad stanjem banaka, kreditiranja i kamata, odlučili smo malo prikočiti, a moramo vidjeti i što će biti s Vladinim mjerama prema energentima. Ne bismo htjeli ugroziti poslovnu godinu zbog nekakvog lakomog širenja jer smo se uvijek trudili biti pametni kada je širenje u pitanju. Moramo kao i uvijek graditi i otvarati u okvirima svojih mogućnosti.
Kakva je pozicija radnika KTC-a u odnosu na neka druga mjesta. Dizali ste božićnice i plaće, hoće li se taj trend nastaviti?
– Upravo smo u fazi pripreme isplate uskrsnica, a nadam se da ćemo i ove godine još malo uspjeti korigirati plaće ne bi li se inflacija što lakše prebrodila, trudimo se da standard naših ljudi bude što bolji.
Pitam to zato jer mnogi kažu da se negativni učinci inflacije neće moći ublažiti bez adekvatnog dizanja plaća, bez obzira na mjere.
– Jednim se dijelom slažem, ali treba znati da kod nas dizanje plaće od oko deset posto znači oko 2 i pol do 3 milijuna eura troškova u vrijeme kada će dobit sigurno biti smanjena u odnosu na prošle godine, a ne možemo znati niti kakva će biti u tekućoj godini. Moramo biti jako oprezni. Nije to želja da se zaradi više nauštrb radnika, nego da poslovanje ostane zdravo, da firma bude likvidna, da svoje obveze izvršava na vrijeme i da s te strane nema problema.
Predsjednik ste Udruženja trgovina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. O kojim se aktualnim problemima trenutno razgovara?
Vrlo je aktualno stanje na tržištu jer su pojedini dobavljači najavili promjene cijena. Imamo informacije da su neki trgovci prekinuli suradnje s pojedinim proizvođačima što nije u skladu sa zakonima… Dakle, ima tu više pitanja.
Kakva je Vaša procjena o tome u kojem će se smjeru kretati ovo nepovoljno ozračje u kojem se nalazimo?
– Optimist sam i iskreno mislim da će se ovo stanje početi smirivati. Ne mislim pritom na rat u Ukrajini, ali Europska unija je imala godinu dana vremena da se prilagodi na ovu novu situaciju, da se nađu novi kanali dobave, pale su cijene plina i nafte… Tako da mislim da će sve to skupa ići na bolje i ne vjerujem da se može dogoditi još nešto bitno gore u odnosu na ovaj rat, a što bi moglo ugroziti gospodarstvo. Zato mislim da će i inflacija polako, ali sigurno padati i da će se stvari vraćati u normalu. Ne vjerujem da će se cijene vratiti na one prije rata u Ukrajini jer to ne ovisi o trgovini nego prije svega o ulazima, o proizvođačima. Mi veliku količinu robe dobivamo s globalnog tržišta, iz Europske unije, a ti su proizvođači pak morali dizati cijene zbog svojih ulaza koji su bili takvi kakvi jesu i bojim se da tu vraćanja neće biti, ali morat ćemo se naučiti živjeti na taj način.
Već ranije ste rekli da ste oprezni, dakle, KTC i njegovi kupci su sigurni?
– KTC je apsolutno siguran jer nikad nismo bili lakomisleni i trčali grlom u jagode nego smo uvijek dva puta okrenuli nekad kunu, a danas euro, prije nego što ga potrošimo.
