Dolaskom Zvonimira Mršića 2012. godine na čelo Uprave Podravke, koprivnička kompanija započela je niz velikih ulaganja koji traje do danas. Iako javnost bivšem gradonačelniku Koprivnice spočitava to što je prodao stopostotni udjel u lipičkom Studencu i što je skresao Mesni program, neosporna je činjenica da je u njegovom mandatu započela transformacija cijele Grupe Podravka.
To što je premijer Andrej Plenković u svibnju 2017. godine otvorio nove pogone Belupa vrijedne 70 milijuna eura (530 milijuna kuna), zasluga je upravo Mršićeve Uprave.
Investicijski ciklus
Drugi Mršićev potez koji ima veliki utjecaj na današnji investicijski ciklus koprivničke kompanije jest kupnja 51,55 posto dionica ljubljanskog Žita za što je kompanija 2015. godine dala 64 milijuna eura. Polovicu tog iznosa kompanija je vratila u rujnu 2022. godine prodavši za 30 milijuna eura (220 milijuna kuna) nekretnine na kojima je ‘sjedio’ dio Žita. Osim što je kupnjom slovenske kompanije učvršćeno tržište Podravke u susjednoj zemlji, tim je potezom stvoren temelj za današnje investicije koje se ostvaruju na području koprivničke poslovne zone.

No bilo je i promašaja Mršićeve Uprave poput otvaranja tvornice u Tanzaniji u što je inicijalno uloženo četiri milijuna eura. Vegeta Podravka Ltd Tanzania s tvornicom u mjestu Bagamoy prestala je postojati 2022. godine, a do tada je, predviđa se, u taj neuspješan projekt ukupno ulupano 15-ak milijuna eura.
Njegovu prvu godinu mandata obilježilo je čišćenje poslovanja koje se najviše prelomilo na radnicima. Iz Podravke je tada u prvom valu, uz stimulativne otpremnine, otišlo čak 288 radnika.
Kako je s politikom došao, tako je Mršić s njom i otišao s čelne pozicije našeg najvećeg prehrambenog diva. U vrijeme kad je počeo njegov mandat cijena dionice iznosila je 34,5 eura (261 kunu), a njegovim odlaskom ona je koštala 55,4 eura (418 kuna).
Politika, ali s drugim predznakom, u veljači 2017. godine na čelno je mjesto kompanije dovela Marina Pucara. Njegov mandat nije obilježen investicijama niti akvizicijama, ali jest okretanju proizvodnji voća i povrća na hrvatskom tlu za potrebe Podravkine proizvodnje. Osim toga, neprestano su rasli prihodi i dobit kompanije. Cijena dionice u njegovom mandatu, koji je prekinut Pucarovom preranom smrću u siječnju 2021. godine, kretala se od 35 do 65,4 eura (od 264 do 495 kuna).
Nakon njega u fotelju predsjednice Uprave sjeda Martina Dalić koja nastavlja s razvojem kompanije na temeljima koje su zazidali njeni prethodnici. Iskoristila je spomenutu kupnju slovenskog Žita kako bi u koprivničkoj poduzetničkoj zoni investirala 14 milijuna eura (104 milijuna kuna) u novu tvornicu tjestenine. Ovim ulaganjem uspostavlja se kontrola nad strateškom sirovinom kompanije koja se do sada dobavljala iz Žita i od vanjskih proizvođača.
Prije dva mjeseca počela je i izgradnja novog logističko-distributivnog (LDC) centra vrijednog 48 milijuna eura, također u Poslovnoj zoni Danica.
Odabrana lokacija LDC-a nalazi se u neposrednoj blizini Podravkinih tvornica i omogućava povezanost s postojećim izvoznim skladištem. Realizacijom ovog projekta konsolidirat će se veći broj trenutačnih skladišnih prostora koji se koriste za skladištenje gotovih proizvoda, sirovina i ambalaže, a koji se nalaze na osam različitih lokacija.

Milijunska ulaganja
Osim navedenoga, krajem prošle godine u rad je puštena sunčana elektrana koja se prostire na tvornicama juhe i Vegete, dječje hrane i kremnih namaza, te mesnih proizvoda. Na njihovim krovovima instalirano je 9272 fotonaponskih panela koji će proizvoditi 3,266 milijuna kWh električne energije, a vrijednost investicije iznosi 1,7 milijun eura (12,9 milijuna kuna).
Osim toga, danas Podravka nastavlja s politikom rasta proizvodnje sirovina na hrvatskim poljima te je u nekim kulturama dostigla samodostatnost.
Danas se za Podravkinu dionicu može dobiti otprilike 65 eura, odnosno 490 kuna.
Što se pak tiče ulaganja unazad deset godina u najvrjedniji Podravkin resurs, odnosno u radnike, to je pak priča za sebe. Recimo samo da su menadžerske plaće u tom razdoblju narasle za više od 50 posto.







