O gradnji novog željezničkom mosta u Botovu u sklopu realizacije projekta gradnje novog željezničkog kolosijeka i rekonstrukcije starog prije nekoliko dana pisao je Jutarnji list. Ono što je privuklo našu pažnju jest odlomak u kojem piše: ‘Postojeći željeznički most, kojim se sada odvija željeznički promet, nalazi se nedaleko od lokacije novog mosta. Prema svemu sudeći, on se neće rušiti. Do sada je predstavljeno nekoliko inicijativa za njegovu revitalizaciju. Predlagalo se njegovo pretvaranje u muzej rijeke koju premošćuje, a prema najnovijim informacijama, lokalne vlasti imaju ideju da ga se prenamjeni u biciklističku stazu’.
Predomislili se
Svojedobno su arhitekt Antonio Grgić i povjesničar umjetnosti Marijan Špoljar predlagali da se građevina ne ruši nego da ju se prenamijeni u centar za interpretaciju Drave. Odrađeno je i nekoliko sastanaka sa Županijom i HŽ infrastrukturom na kojima se razmatrao prijedlog. Potporu je dao i Cengiz koji se sam ponudio da će stari most konzervirati, odnosno obnoviti jer im se to činilo isplativije nego ga rušiti. Samo rušenje, smatrali su Turci, velik je i skup pothvat, dok je sama revitalizacija znatno jeftinija.
Čak je i HŽ infrastruktura na sastanku s inicijatorima prenamjene mosta prihvatila prijedlog, a onda se, samo nakon dva tjedna, dogodio obrat te su predstavnici ‘Infre’ potpisali ugovor o rušenju objekta.
Kako nam je rekao jedan od sugovornika koji je želio ostati anoniman, dečki iz HŽ-a shvatili su da se na oporabi željezne konstrukcije mosta može zaraditi popriličan novac. Nakon toga se pojavila ‘službena’ teza kako most nije moguće sačuvati jer je njegovo rušenje već ukalkulirano u troškovnik cjelokupne gradnje pruge.
No odakle onda informacija Jutarnjem da je ipak moguće sačuvati most i dati mu novu namjenu? Djelomičan odgovor na pitanje dao nam je drnjanski načelnik Petar Dombaj koji je uvjeren da njihov prijedlog o prenamjeni objekta u biciklistički most moguć.
– Prijedlog je iznijet HŽ infrastrukturi i čini se da ipak postoji interes za njegovo očuvanje. Upravo ćemo ovih dana razgovarati s predstavnicima državne firme i vjerujem da će naš stav biti prihvaćen – kazao nam je Dombaj.
Prema onome što predlažu, most bi se impregnirao, odnosno obojao, maknule bi se s njega tračnice te bi se postavila podloga prilagođena vožnji biciklom.
Građevina koja je premostila Dravu 60-ih godina prošlog stoljeća, kaže Dombaj, ima i sentimentalnih razloga za očuvanje jer prilikom njene gradnje život je izgubilo, čini mu se, troje radnika.
Sve bolje od rušenja
– Osobno bi me pogodilo kad bi ta dravska premosnica bila srušena jer na njenoj gradnji poginuo je i brat mog djeda. Njega je prilikom gradnje poklopila teglenica – riječi su Dombaja koji kaže da su to zdanje, kao i nasip uz Dravu, gradili stanovnici Drnja i Prekodravlja.
Uvjeren je da je most moguće sačuvati te se nada pozitivnom ishodu sastanka koji će se o toj temi voditi kroz koji dan s predstavnicima HŽ infrastrukture.
Kad smo upitali Antonija Grgića, predlagača ideje o prenamjeni objekta u Centar za interpretaciju Drave, što misli o prijedlogu Općine Drnje, kazao nam je kako je to izvrsna ideja. Sve je bolje od rušenja, kazao je.
– Osim toga, moja ideja nije u koliziji s njihovom. Možemo imati biciklističku stazu i sadržaj koji bi činio Interpretacijski centar Drava – rekao je Grgić i dao punu podršku Drnju u namjeri da sačuvaju željeznu konstrukciju koja spaja dvije obale rijeke.
