Kako će klimatski izgledati područje Podravine i Prigorja, odnosno cijele sjeverozapadne Hrvatske u godinama pred nama, je li više moguće ljudskim djelovanjem zaustaviti globalno zatopljenje, koliko se klima na ovom prostoru mijenjala posljednjih desetljeća? Na ova i mnoga druga pitanja odgovorio nam je ugledni prognostičar Kristijan Božarov koji vodi portal Kad će kiša.
Prema njegovim riječima, otkako se mjeri temperatura u Hrvatskoj, a to je posljednjih 150 godina, evidentno je da se klima mijenja i to na toplije. Iz vlastitog iskustva možemo osjetiti da su Podravsko-prigorske zime toplije, a godišnja doba kao da su se zamaknula, ističe Božarov.
Porast temperature
– Svjedoci smo toplih i suhih jeseni nakon kojih uslijede blage zime. Dovoljno je da se pokušamo prisjetiti kad smo imali zadnji Božić okićen snijegom. Zime se uglavnom svode na kratka zahlađenja s vrlo malim količinama snježnih padalina. Nakon tako blage zime dođe proljeće tijekom kojeg, na otprilike dva tjedna, pošteno zahladi – kaže Božarov te naglašava kako su osim zima i ljeta postala znatno toplija pa ovo godišnje doba iz godine u godinu pokazuje znatan porast temperature. Zbog toga svjedočimo čestim sušama i požarima kao negativnim posljedicama zagrijavanja kontinenta, odnosno Hrvatske pa tako i naše županije.
Govoreći o klimi u Europi, Božarov ističe vrlo zabrinjavajući podatak prema kojem se mediteranski bazen, a on obuhvaća i unutrašnjost Hrvatske, zagrijava najbrže na svijetu. Projekcije govore da će prostor Mediterana u budućnosti biti zagrijaniji od ostatka svijeta.
Na pitanje koliko ljudski faktor utječe na ubrzano zagrijavanje atmosfere i jesmo li svojim lošim gospodarenjem prirodom prešli crvenu liniju nakon koje više nema povrataka na staro, Božarov kaže kako više nitko ne može dati suvisli odgovor na postavljena pitanja, pogotovo na to možemo li više zaustaviti globalno zatopljenje.
– Sigurno jest da je čovjek taj koji je utjecao na aktualno zatopljenje. Ona su se događala i u prošlosti, a tu činjenicu često koriste oni koji poriču utjecaj ljudske vrste na promjene kojima svjedočimo. No ova topla faza znatnije ubrzava od prethodnih i tu je vidljiv naš utjecaj – tvrdi Božarov koji ne zna imamo li još vremena spasiti planet, odnosno biljni i životinjski svijet kakav danas poznajemo, a koji već pomalo kopni.
Da je čovjek svojim utjecajem znatno pogodovao tome što svakog ljeta pržimo kao maslac na suncu, a zimi ne hodamo zabundani kao medvjedi, dokaza je mnogo. Svi se prvo sjetimo ispušnih plinova koje iz automobila odašiljemo u atmosferu ili proizvodnih pogona koji također zagrijavaju planet. No Božarov ističe još nekoliko manje spominjanih ljudskih proizvoda kojima doprinosimo da Zemlja iz godine u godinu postaje sve toplija. Riječ je o staklu, asfaltu i betonu.
– Dovoljno je vidjeti koliko smo na razini svijeta betonizirali, asfaltirali i ostaklili površina. Te umjetne plohe znatno više akumuliraju energiju što dane čine i noći čine znatno toplijima. Urbane sredine postale su toplinski otoci. Sve to uz brojene druge ljudske otiske čini lančanu reakciju koja nas približava atmosferskoj katastrofi – riječi su Božarova koje ne zvuče imalo optimistično.
Tvrdi da su se u prošlosti izmjenjivala topla i hladna razdoblja te je uvjeren da će se u budućnosti ponovno pojaviti neko ledeno doba. No ulaziti u predikcije koje bi odgovorile na pitanje kad će Zemlja ponovno zahladiti i koliko će se do tog vremena zagrijati, trenutno je nemoguća misija.
Govoreći o klimi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj narednih desetljeća, naš sugovornik ističe da prognostički modeli pokazuju kako će ljeta postati još toplija, a količina kiša smanjit će se za pet do 15 posto. Veće suše, dodaje, osjetit će jug zemlje za koji predviđamo smanjenje oborina preko 20 posto.
Suša i poplave
– Drugim riječima, Podravinu i Prigorje u budućnosti očekuju duža i izraženija sušna razdoblja, ali zasigurno će biti i poplava kakvima svjedočimo ovog proljeća. Nakon dugih sušnih razdoblja zadesi nas dva tjedna obilnih kiša pa trpimo oba ekstrema. Ovo sada je nagovještaj naše budućnosti koja će biti još ekspresivnija po tom pitanju – naglašava Božarov. Dodaje kako je ekstrema bilo i u prošlosti, ali oni nisu bili tako izraženi niti su se izmjenjivali tolikom brzinom i snagom kao danas.
Iz veće količine topline u atmosferi proizlazi i veća količina energije što za posljedicu ima burnije i jače atmosferske procese. Zbog toga su nam ljeta dramatična, a zime su postale blage. No bude li rasla temperatura na planeti, onda će i ostala godišnja doba postati bremenita ekstremnim vremenskim neprilikama.
– Pojednostavljeno rečeno, u budućnosti će se izmjenjivati sušna razdoblja s kratkim, ali razornijim olujnim danima popraćenih jakim pljuskovima – zaključio je Božarov.
Čeka nas toplo i kišno jeto
Govoreći o prognozi za ovogodišnje ljeto, Božarov se ograđuje riječima da je svaka prognoza koja prelazi narednih tjedna dana izrazito nepouzdana. Ipak, trenutni prognostički modeli kažu da će ono biti nešto toplije od normalnih ljeta, ali i nešto kišovitije.
– Naglašavam, dugoročne prognoze nisu nešto na osnovu čega možemo planirati svoj godišnji odmor s obzirom na to da još nismo razvili sustav koji će nam s relativnom sigurnošću omogućiti predvidjeti vremensku prognozu dužu od tjedan, odnosno najviše 10 dana – tvrdi Božarov.
Na upit koliko su sigurne popularne mobilne aplikacije u predviđanju vremenske prognoze za ovaj dio Hrvatske, naš prognostičar kaže da ih se može rabiti kao relativno dobar servis.
– Ipak, riječ je o američkim i engleskim servisima koji ne mogu biti toliko precizni kao lokalni prognostičari koji raspolažu s više saznanje o elementima koji utječu na predikcije vremenske prognoze – informirao nas je Božarov.
