Najagresivniji peludni alergen ambrozija na koju je svaki deseti stanovnik Hrvatske alergičan trenutno je u punom cvatu. Zato osobe koje pate od alergije na ambroziju moraju biti posebno oprezne, upozorava Danijela Pinter, specijalistkinja epidemiologije i subspecijalistkinja zdravstvene ekologije. Kada govorimo o alergiji na ambroziju ona, kaže Pinter, traje od trenutka kada ambrozija ispusti prvu pelud u zrak (sredina ili kasno ljeto) pa do prvog mraza koji ubije biljku (rana jesen). Najveće koncentracije doseže upravo sada u kolovozu i početkom rujna.
Koprivnica je, mogli bismo reći, puna ambrozije jer je ima i na privatnim i javnim površinama stoga osobe alergične na nju neće moći odahnuti tako skoro jer cvatnja ambrozije tek uzima zamah.
Radi se o vrlo invazivnoj vrsti koja je u Europu importirana zajedno sa sjemenjem s područja Sjeverne Amerike. Danas je praktički rasprostranjena po cijelom svijetu i predstavlja veliki ekonomski, ali i javnozdravstveni problem. Smatra se da je širenje ambrozije primarno posljedica ljudskog djelovanja čemu izrazito pogoduju urbanizacija i klimatske promjene.
– Pelud ambrozije je najjači peludni alergen. Alergen je peludno zrnce ambrozije, sitan biljni organ čija je svrha oprašivanje odnosno razmnožavanje. Oprašuje se vjetrom i proizvodi velike količine peludnih zrnaca koja uz pomoć vjetra mogu preći velike udaljenosti – priča nam Pinter i dodaje kako se kod osjetljivih osoba alergija na ambroziju očituje kao alergijski rinitis ili astma te rjeđe kožnim promjenama. Simptomi obuhvaćaju curenje, začepljenost ili svrbež nosa, peckanje ili škakljanje u grlu, promuklost, iznenadno kihanje, kašljanje, otežano disanje, suzenje ili svrbež te crvenilo i otekline oko očiju, upala očnih kapaka i glavobolja.
– Iako puno rjeđe, u nekim se slučajevima mogu u roku od 24 do 48 sati nakon izlaganja peludi ambrozije pojaviti promjene na koži u vidu bolnih prištića i mjehurića koji svrbe – ističe i dodaje kako kod osoba koje su osjetljive na pelud ambrozije alergijske reakcije koje se javljaju za vrijeme polinacije biljke značajno smanjuju kvalitetu života. Ako se pravilno ne liječe i tretiraju, simptomi koji se pojavljuju na dišnom sustavu uslijed alergije s godinama mogu prerasti u teže probleme poput astme. Osim u ljudi, alergijske su reakcije zabilježene i u životinja. Najčešće se spominje dermatitis u pasa i mačaka, dok su alergijske reakcije u ostalih životinja slabije dokumentirane.
– Za liječenje alergijskog rinitisa i astme koristi se uglavnom simptomatska terapija i to intranazalni i inhalacijski kortikosteroidi, antagonisti leukotrienskih receptora, β2 agonisti i slično. U novije vrijeme, kod određenih slučajeva alergijskih bolesti povezanih s ambrozijom, moguća je primjena alergen specifične imunoterapije i to kao subkutana imunoterapija i sublingvalna imunoterapija – objašnjava Pinter. Iako je mnogima ovih dana nesnošljivo, postoje mjere prevencije koje bi, kaže Pinter, trebale postati dio životnih navika alergičara.
Preporuča se pratiti peludnu prognozu, informirati se o koncentraciji peludi u zraku i organizirati svoje aktivnosti prema peludnoj prognozi. Koliko je to god moguće izbjegavati kontakt s peludi što znači boraviti u zatvorenim i klimatiziranim prostorima što je duže moguće tijekom sezone polinacije biljaka na čiju pelud je netko alergičan.
Izbjegavati provjetravanje prostorija kada je koncentracija peludi najveća, za ambroziju bi to okvirno bilo od 8 do 12 sati. Nakon povratka kući oprati ruke, otuširati se, oprati kosu i promijeniti odjeću. Također, važno je četkati i prati kućne ljubimce jer se i na njima skuplja pelud.
– Na kraju svakako se potrebno javiti svome liječniku na vrijeme, prepoznati simptome, dogovoriti liječenje i uzimati preporučenu terapiju – poručuje naša sugovornica te dodaje kako je tijekom vegetacijske sezone ambroziju nužno u više navrata uklanjati i suzbijati agrotehničkim, mehaničkim i kemijskim mjerama. Najučinkovitiji način suzbijanja ambrozije je mehanički način, ali je i najteži, ističe i poručuje kako je ambroziju potrebno čupati kao mladu biljku, prije početka cvatnje, krajem svibnja i početkom lipnja. U kasnijem razdoblju, oko polovice srpnja, biljke se mogu pokositi i to prije cvatnje.
– Velike površine i površine pod poljoprivrednim kulturama treba tretirati herbicidima koji su dozvoljeni u Hrvatskoj i prema uputama proizvođača jer drugačiji način nažalost ne postoji. Vrlo je važno ne uništavati biljku u kolovozu jer je tada u punom cvatu pa se koncentracija peludi u zraku može višestruko povećati – naglašava i poručuje alergičarima da na vrijeme počnu uzimati svoju terapiju i orepoznaju svoje simptome kako ne bi došlo do komplikacija.
