S dolaskom jeseni u nama se često budi melankolično raspoloženje. Dani su sve kraći i hladniji, a posljednje lišće opada s drveća. Priroda se priprema za zimski san što utječe i na naše mentalno raspoloženje pa češće osjećamo tugu, nemir i depresiju. Nina Hrenić, koprivnička psihoterapeutkinja kazala nam je kako joj se sve češće javljaju pacijenti koji boluju od depresije u jesensko ili zimsko doba. Općenito, kaže, depresija je poremećaj raspoloženja kojeg karakterizira sniženo, tužno, isprazno ili razdražljivo raspoloženje, gubitak volje, inicijative, energije i interesa za svakodnevne aktivnosti, nesposobnost uživanja u ranije ugodnim aktivnostima, osjećaj krivnje, besperspektivnosti, beznađa, besmisla. Kada se ovakvo depresivno raspoloženje događa uvijek u istom godišnjem razdoblju barem dvije godine zaredom, govorimo o sezonskom afektivnom poremećaju koji mnogi nazivaju jesenski ili zimski blues jer se najčešće javlja tijekom jesenskih i zimskih mjeseci i traje do proljeća, dodaje.
Četvrtina populacije ima blues
– Prema podacima sezonski afektivni poremećaj javlja se kod pet do 20 posto populacije i više pogađa žene – čak šest puta češće se javlja kod žena nego muškaraca – te kod osoba starije životne dobi, ističe i dodaje kako glavni uzroci sezonskog poremećaja raspoloženja mogu biti psihološki, primjerice stav prema jeseni i zimi kao razdoblju mirovanja, završetka jedne godine i smanjenog boravljenja vani jer se dani skraćuju i nema toliko posla vani na kojeg su ljudi navikli, a i ljudi sve više vremena provode u svojim domovima pa se i manje druže s drugima. S druge strane mogu biti i fiziološki kada osoba ne prima dovoljno dnevnog svjetla, a to posljedično utječe na razine serotonina i melatonina, tvari koje utječu na naše raspoloženje i reguliraju budnost i spavanje te uzrokuje manjak D vitamina koji dovodi i do umora, neraspoloženja i pospanosti što možemo, kaže, protumačiti kao depresivnost, a zapravo se radi o fiziološkom uzroku.
– Sasvim je normalno osjećati se pomalo nesigurnim i preopterećenim kada se suočavamo s promjenama koje određeni trenuci nose u životu. Međutim, važno je prepoznati kada se ti osjećaji pretvore u nešto ozbiljnije i kada je vrijeme da potražimo pomoć, naglašava i dodaje kako postoje brojne aktivnosti koje pomažu da spriječimo ili prevladamo pojavu sezonskog poremećaja raspoloženja. Hrenić kaže kako je potrebno imati pozitivan stav, odnosno prigrliti zimu jer ona ima i svojih pozitivnih strana. Potrebno se svakodnevno izložiti se dnevnom svjetlu, boraviti i kretati se po prirodi te vježbati svaki dan po nekoliko minuta.
Važno je biti društven
Dobro društvo uvijek je dobrodošlo jer, kaže Hrenić, ponekad je najbolji prijatelj bolji i od najboljeg psihoterapeuta, bez obzira na to hoće li vas samo poslušati, zagrliti u tišini, nasmijati ili vam dati i koristan savjet na temelju toga što vas odlično poznaje. Živimo u vremenu u kojem se kontakti u velikoj mjeri svode na poruke na ekranima. Iako je i to dio našeg društvenog života, ipak ne može zamijeniti snagu susreta uživo, a posebno ne može zamijeniti dodir koji nam je možda i najpotrebniji. Isto tako, trebamo se pobrinuti da imamo kvalitetan san kao i da smo dovoljno hidrirani. Kao još jednu važnu stavku, Hrenić je navela kako je potrebno voditi računa da se zdravo i kvalitetno hranimo jer hrana uvelike utječe na naše raspoloženje.
– Smijte se jer smijeh je lijek! Obucite odjeću bijele ili vedrih boja i uživajte u svakom danu. Ukoliko se nikako ne možete riješiti lošeg raspoloženja, odnosno depresije nije sramota potražiti pomoći od stručne osobe, ističe i naglašava kako psihoterapija i otvaranje o vlastitom iskustvu s terapeutom može biti učinkovit način da spriječimo loše osjećaje ili depresiju i u potpunosti ozdravimo.
