Prekomjerna upotreba mobitela izaziva ovisnost i ostavlja tragove na dječjoj psihi, zaključak je stručnjaka, a koji prenosi Hina.
Djeca s njima odlaze na spavanje, bude se, jedu, igraju, uče, a posljedice su porast broja djece s mentalnim poremećajima i nasilja među vršnjacima, pretilost te digitalna demencija, upozoravaju.
– Brojna istraživanja u svijetu i Hrvatskoj ukazuju na porast rizika za mentalno zdravlje, osobito u adolescentnoj, ali i sve ranijoj dobi. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), jedan od sedam adolescenata u dobi od 10 do 19 godina ima neke teškoće mentalnog zdravlja, a u Hrvatskoj je to više od 11 posto, kazala je ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije Željka Karin na prošlotjednom okruglom stolu o utjecaju mobilnih uređaja na mentalno zdravlje djece u Splitu.
Mobiteli su posvuda
Istraživanje zdravstvene slike školske djece i mladih pokazala je da više od 49 tisuća djevojčica i dječaka u Hrvatskoj ima neki mentalni poremećaja koji je učestaliji kod dječaka. Zbog sve veće uporabe mobitela i kod djece, ali i roditelja, nužno je jačati svijest o tome koliko je važno da se mobiteli ne koriste u kućnoj i obiteljskoj atmosferi, a ponajmanje u školi, kazala je Karin.
Psihijatar Željko Ključević upozorio je na korištenje mobitela tijekom školske nastave i velikog odmora jer su djeca manje fokusirana na nastavni proces, izostaje socijalizacija, dolazi do cyberbullynga, anksioznosti, poremećaja hranjenja, javlja se iskrivljena slika o sebi, a tu je i neovlašteno fotografiranje učitelja. Osim toga, javlja se i nasilje, samoozljeđivanje i slično.
Digitalna demencija
Digitalna demencija novija je pojava čiji simptomi utječu na smanjenu kognitivnu funkciju, a slični su onima poremećaja demencije. Ova moderna vrsta demencije javlja se zbog pretjeranog i neadekvatnog korištenja digitalnih tehnologija poput mobitela, tableta i računala. Prema podacima Plavog telefona, djeca pomoću svojih mobitela snimaju doslovno sve, a što često koriste za izrugivanje svojih prijatelja i školskih kolega te za objavu na društvenim mrežama. Zabrinjava i činjenica da je pretraživanje podataka o suicidu i samoozljeđivanju kod djece i mladih poraslo za 50 posto.
