Većina građana sa zebnjom prati stalni rast kamata na kredite, no s druge strane dio građana koji na računu drži ušparani novac, s bijesom promatra mizerne kamate koje im te iste banke nude. Trenutno se kreću oko 0,75 posto na dugoročno oročenu štednju. Istovremeno, bankarski sektor pliva u novcu i profitu.
Hoće li i kada dio financijskog kolača početi prebacivati na štediše, u Dnevniku HRT-a komentirala je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka. Podsjetimo, ovih dana Vlada je u Banskim dvorima na pregovorima, osim trgovaca, ‘pritiskala’ i banke.
– Vlada je napravila neke preduvjete da nas potakne na rast kamatnih stopa tako da će to i uslijediti. Neke su banke već povećale kamate, a neke će banke to vrlo skoro učiniti, kazala je Tamara Perko.
A hoće li se rast kamata štedišama preliti na zadužene ili će se banke odreći dijela zarade?
– Povećanjem kamatnih stopa na depozite neće odmah doći do preljeva na kamate na kredite. Preljev će se osjetiti vrlo blago i tek u drugoj polovici 2024.
Napomenula je da velika većina građana preljev neće uopće osjetiti jer dvije trećine ima ugovorene kredite s fiksnom ili kombiniranom kamatnom stopom. Nije željela odgovoriti na pitanje o kojim se postocima rasta kamata radi, jer će to ovisiti o dinamici podizanja kamata na depozite.
Štediše se svejedno ne trebaju previše veseliti velikoj zaradi, jer je rečeno kako će kamate na depozite ‘imati manji postupni rast’, a koliko malo će to biti, odlučit će svaka banka za sebe.
