- Stiže i novac za proljetnu sjetvu te šećernu repu bez obzira na kvotu
Ljetos obećana pomoć ratarima za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u visini od 135 eura/ha za prvih 30 hektara, na račune bi im trebala sjesti u prvim danima iduće godine, objavio je Agroklub.
U planu je i dodatna pomoć za proljetnu sjetvu, što bi značilo novih 130 €/ha potpore, također za prvih 30 ha, u prvom kvartalu 2024. Ukupna vrijednost te nove mjere bila bi 10 milijuna eura.
– Očekujemo tu isplatu od žetve, nadali smo se da će biti do jesenske sjetve te je bilo dogovoreno da će ići automatizmom. Međutim, raspisan je krajem studenog javni poziv tako da se mora podnijeti zahtjev, a rok je do 20. prosinca, rekao je Petar Pranjić, predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore nakon sastanka s ministricom Marijom Vučković. Dodao je kako su ministrici odmah naveli da neke druge zemlje daju izdašnije potpore. Mađarska primjerice i do 600 eura potpore za do 250 ha, na što im je odgovorila da ‘oni imaju drugačiji model te da im država daje sredstva mimo EU’.
Hrvatska država, dodao je Pranjić, mora biti svjesna da će tek žetva pokazati kako je prošla ovogodišnja jesenska sjetva jer su mnogi posegnuli za štednjom, sijala se tavanuša, a manja su ulaganja i u zaštitna sredstva te gnojivo. Brojni su i ratari koji nisu zatvorili svoje obaveze prema dobavljačima. Također, dogovoren je i sastanak s predstavnicima Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) koja je nedavno pokrenula postupak protiv dva otkupljivača zbog sumnje na udruživanje.
– To je ono što smo stalno upozoravali. Jedan otkupljivač izađe s cijenom i svi drugi ga prate. Nama je danas pšenica 120-130 eura za tonu, a na europskim burzama je 220 do 230. To je ogromna razlika. Mi imamo najmanju moguću cijenu, upozorava.
Dodaje da su upozorili i na visoke cijene sjemena koje se kreću i do 750 eura po toni.
– Naša pšenica 120 eura, a sjemena 750! Znate li kolika je to razlika?!, pita navodeći da se reagiralo i na zahtjev HPK da se ide u izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu jer se tekućim natječajima čestice cjepkaju, a brojni poljoprivrednici ostaju bez zemlje. Tražili su i da se provođenje natječaja podigne na županijsku razinu kako bi se izbjegla moguća pogodovanja ‘obitelji i kumovima’.
Ukidanje kvota za šećernu repu
Dobre vijesti imaju i za proizvođače šećerne repe. Naime, pojavila se trulež koja je drastično smanjila prinose koji su bili od 20 do 30 t/ha, a potpore su uvjetovane kvotom od 40 t/ha. Ministarstvo je obećalo da će se navedena kvota brisati, no da bi se ostvarilo pravo na potpore i dalje će morati slati račune i odvage.
