Zdravstveni i bolnički sustav u Hrvatskoj već je dugo u problemima. Jedan od najvažnijih i najglomaznijih sustava tako se istovremeno bori sa svime od nedostatka kadra i opreme pa sve do financijskih, birokratskih i koruptivnih „teškoća”, a sveobuhvatna reforma uporno izostaje.
Prema posljednjim podacima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), dug svakog mjeseca raste za 40 milijuna eura.
Sve se to lomi na leđima pacijenata, a najviše onih najugroženijih u koje spadaju i onkološki bolesnici. Ne čudi zato da je Vladina odluka prema kojoj bi se financiranje onkoloških lijekova prebacilo s Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) na bolnice izazvala reakcije saborskih zastupnike, a posebno Mostovog Zvonimira Troskota koji je Vladu pozvao da “ne ide u tom smjeru”.
Onkološki bolesnici osiguranici HZZO-a u Hrvatskoj
Podsjetimo, onkološki bolesnici osiguranici HZZO-a u Hrvatskoj, na teret obveznog zdravstvenog osiguranja imaju pravo na potpuno liječenje na svim razinama zdravstvene zaštite, potom pravo na lijekove, kao i na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.
Iznimno od ostalih osiguranika imaju pravo na naknadu za troškove prijevoza neovisno o udaljenosti, a u slučajevima dugotrajne privremene nesposobnosti za rad i nakon što prođe rok od 18 mjeseci, ne umanjuje se naknada plaće na iznos 50 posto zadnje isplaćene naknade plaće za osigurane osobe koje su na privremenoj nesposobnosti za rad zbog liječenja zloćudnih bolesti.
Osim toga, Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju osiguranim osobama u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja osigurano je plaćanje zdravstvenih usluga u cijelosti za cjelokupno liječenje zloćudnih bolesti odnosno oslobođeni su plaćanja sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite tzv. participacije.
Ideja takvog modela nije loša
Iako je takav model idejno dobar, mnogi onkološki bolesnici sa svojim pravima nisu dovoljno upoznati, a njihovo ostvarivanje dodatno koči spora i nezgrapna administracija, no spomenutom odlukom Vlade, stanje bi se moglo i dodatno pogoršati.
Kao što je istaknuo Troskot, bolnice će u tom slučaju iz novčanih sredstava iz kojih plaćaju sve svoje troškove morati pokrivati i troškove terapija za pacijente oboljele od onkoloških bolesti. Riječ je o istim bolnicama koje i bez Vladine odluke imaju značajnih financijskih problema, odnosno dug prema veledrogerijama koji je u rujnu bio veći od 800 milijuna eura.
Financijski kartoni bolnice
Zbog toga je Ministarstvo zdravstva predstavilo Financijske kartone bolnica odnosno alat koji bi se trebao ažurirati na mjesečnoj razini, a koji bi pratio financijsko poslovanje bolnica. Svaki „bolnički karton bolnice” tako bi trebao sadržavati standardizirane financijske podatke za svaku bolničku ustanovu, pri čemu su uzroci varijacija financijskog poslovanja specifični za svaku ustanovu pojedinačno.
Financijski kartoni trebali bi detaljnije ukazati ne samo na to koliko je koja bolnica dužna veledrogerijama te koliko je tog duga podmirila, nego i na još nešto na što je upozorio Troskot odnosno na to koliko je financijski položaj bolnica u Hrvatskoj nejednak, a što bi pak direktno utjecalo na dostupnost zdravstvene usluge onkološkim bolesnicima u slučaju usvajanja Vladinog prijedloga.
Dug svakog mjeseca raste
Prema posljednjim podacima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), dug svakog mjeseca raste za 40 milijuna eura, a određene veledrogerije poput Medike još su u listopadu pokrenule formalne pravne postupke protiv bolnica koje ne podmiruju dugove.
