Koprivničko-križevačka županija kao partner sudjeluje u projektu RuralMED Mobility, usmjerenom na razvoj održive mobilnosti i poboljšanje infrastrukture za električna vozila u ruralnim područjima.
Kako navode iz Županije, projekt se provodi u sklopu Interreg Euro-MED transnacionalnog programa Europske unije, uz sufinanciranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 80 posto, a provedba projekta započela je 1. siječnja 2024. godine i trajat će do 30. rujna 2026.
Dodaju kako ukupna vrijednost projekta iznosi 2.856.363,90 eura, a u njemu sudjeluje 13 partnera iz Španjolske, Slovenije, Hrvatske, Portugala, Bugarske, Italije, Bosne i Hercegovine te Grčke.
Proračun Koprivničko-križevačke županije u projektu iznosi 129.554,60 eura, a uz Županiju, iz Hrvatske u projektu sudjeluje i Regionalna energetska agencija Sjever (REA Sjever).
Fokus na održivu mobilnost u ruralnim područjima
Glavni cilj projekta je, ističu, unaprijediti infrastrukturu i razviti nova rješenja za održivu mobilnost u područjima koja nisu u fokusu komercijalnih ulaganj, dok je poseban naglasak stavljen je na jačanje kapaciteta lokalne i regionalne samouprave te testiranje konkretnih rješenja koja će doprinijeti zelenijem i održivijem prometu.
Na području Podravine i Prigorja projekt uključuje izgradnju četiri punionice za električna vozila, koje su postavljene u općinama Gornja Rijeka, Ferdinandovac, Gola i Kalnik, dok je regionalna energetska agencija Sjever pružila tehničku i administrativnu podršku tijekom provedbe javne nabave i same instalacije punionica.
Punionice već u funkciji
Lokacije e-punionica odabrane su prema više kriterija, među kojima su prometna važnost, geografski položaj te razvojni potencijal pojedinih sredina.
Punionice izlazne snage do 11 kW osmišljene su s ciljem ostvarivanja višestrukih koristi, od smanjenja emisija CO₂ i poticanja lokalnog gospodarstva, do povećanja dostupnosti održive mobilnosti i kvalitete života stanovnika ruralnih krajeva.
Investicija izgradnje punionica dovršena je, a punionice su početkom 2026. godine stavljene u funkciju, a u narednom razdoblju slijedi analiza i praćenje korištenja punionica, s obzirom na njihovu lokaciju i snagu, dok će sve biti povezane na zajedničku digitalnu platformu putem koje će se prikupljati i analizirati podaci o korištenju infrastrukture.
