Važna ljetna sigurnosna tema – opasnost kupanja u rijekama, jezerima i šljunčarama te iznimni rizici ostavljanja djece u automobilima tijekom visokih temperatura.
Maja Gregurović, policijska službenica za prevenciju Ureda načelnika PU koprivničko-križevačke je istaknula najčešće uzroke utapanja te naglasila kako se takve nesreće u većini slučajeva mogu spriječiti.
– Ono o čemu bismo trebali voditi računa je da treba proći barem jedan sat do kupanja, nakon što smo konzumirali hranu. Savjet je i da se ne ulazi u vodu i ne pliva ako se konzumirao alkohol, posebice ako se popilo više. Ušli smo u taj takozvani toplinski val i stvarno su visoke temperature, bit će i još više i trebalo bi paziti kada dođemo na kupalište da barem desetak minuta malo budemo negdje u hladu, da ne idemo odmah vrući u vodu. To se naravno najviše odnosi na osobe kojima je to i određeno zbog zdravstvenih poteškoća, ali ne znači da se ne može nešto dogoditi u smislu kardiovaskularnih problema ili nečeg sličnog s osobama koje nemaju nikakvih zdravstvenih problema – govori Gregurović.
Ističe kako bi bilo dobro ne skakati u vodu, rijeku, jezero nepoznate dubine
– Obično su to muljevita tla, mi ne vidimo što je ispod. Zna se dogoditi da ljudi skoče u vodu pa da se vrlo ozbiljno povrijede. Isto tako, posebice je rijeka opasna i savjet je da ne plivamo sami. Ako netko nije baš dobar plivač, onda bi bilo dobro da je netko kraj njega. Ako ima spasioca, a u ovim situacijama većinom nema, osim na bazenima, onda bi bilo dobro biti u blizini spasioca pa ako smo na bazenima obratiti pažnju na te ljude jer oni su tu zbog nas – upozorava Gregurović.
Postoji mogućnost kod svakoga od nas da nas ulovi panika, grč, da se osjetimo nemoćno i u tim situacijama bi bilo dobro da ljudi pokušaju plutati na leđima i mahati jednom rukom u pomoć, zvati ili vikati ako treba, bilo šta samo da nas netko uoči i pomogne. I naravno, apel je da čuvamo sebe i da čuvamo jedni druge, da pokušamo pomoći ako se nešto dogodi.
Posebna pozornost posvećena je opasnostima koje kriju riječne struje, nagle promjene dubine, virovi i druga skrivena mjesta koja kupanje mogu učiniti iznimno rizičnim.
Također je naglašeno kako se unutrašnjost parkiranog vozila može zagrijati u svega nekoliko minuta, što za djecu može imati ozbiljne i kobne posljedice
– Prije svega bih htjela reći da dječji organizam ne reagira na identičan način kao organizam odrasle osobe. Za dijete je dovoljno da se dovede u opasnost u kratkom vremenu ako ostane u autu. Ako ga ostavite primjerice na 18 stupnjeva, auto se u pola sata već zagrijao a unutra mogu biti temperature i do 40 stupnjeva. Može se dogoditi da ljudi ostave nehotično dijete u autu. Apeliramo na građane da kada idu negdje pogledaju na parkiralištima javnih mjesta da ne bi slučajno neko dijete bilo u autu gdje mogu prepoznati da li je djetetu loše ili nije. Može se uočiti da li je dijete jako crveno u licu, može biti klonulo, može biti malaksalo, može biti bez svijesti ili može strahovito plakati. U tom slučaju treba odmah reagirati – napominje Gregurović.
Ostavljanjem djeteta bez nadzora u zatvorenom vozilu, ono se grubo zanemaruje i zlostavlja, iako nije namjera. To predstavlja obilježja kaznenog djela povreda djetetovih prava. Vrlo je važno da ljudi znaju i osvijeste posljedice, jer netko može reći “Ma samo ću skočiti nešto kupiti u dućan”, pa sretnete nekog i u trenutku nenamjerno zaboravite da vam je dijete u autu.
– U 15 minuta razgovora može se dogoditi tragedija, a da mi toga nismo svjesni – zaključuje na kraju.
