Na području Koprivničko-križevačke županije više je od 2.000 palijativnih pacijenata, procjenjuju u koprivničkoj Općoj bolnici Dr. Tomislav Bardek.
Iako u registru prevladavaju osobe starije životne dobi, liječnici i medicinske sestre na terenu bilježe sve veći broj mlađih oboljelih. Stalni rast potreba za palijativnom skrbi potvrđuje i Marina Međimorec, pomoćnica za sestrinstvo županijskog Doma zdravlja, čiji Mobilni palijativni tim od osnutka 2022. godine u evidenciji broji 611 bolesnika, dok godišnje aktivno skrbi o njih stotinjak.
– Najveći broj bolesnika ima onkološku dijagnozu, njih 70 posto, dok 30 posto čine bolesnici oboljeli od ostalih pulmoloških, neuroloških, srčanih i vaskularnih te bubrežnih i psihičkih bolesti. Palijativna skrb namijenjena je svim dobnim skupinama, u registru je trenutačno najveći broj bolesnika od 65 do 74 godine, ali se povećao broj bolesnika od 40 do 59 godina – napomenula je Međimorec.
Mobilni tim svakodnevno obilazi teren
Mobilni palijativni tim, u kojem trebaju biti zaposleni liječnik i medicinska sestra, zbog nedostatka liječničkog kadra ugovoren je kao tim bez nositelja, nastavila je Međimorec. Tim ima stalno zaposlenu medicinsku sestru i četiri liječnice obiteljske medicine s posebnom edukacijom ugovorene na određeno vrijeme, odnosno kada su dostupne za kućne posjete. Ipak, u planu je proširivanje djelatnosti još jednim timom koji bi bio orijentiran za pružanje skrbi na križevačkom području.
– Palijativna skrb nije namijenjena samo umirućim bolesnicima, može se uključiti samom dijagnozom neizlječive bolesti te koristiti i u tijeku pogoršanja bolesti ili teških nuspojava liječenja. Skrb se provodi u kući bolesnika u suradnji s liječnikom obiteljske medicine, patronažnim sestrama, sestrama zdravstvene njege u kući, hitnom službom i bolnicom – bolesniku se nastoje ublažiti simptomi, umanjiti patnja i osigurati što bolja moguća kvaliteta života – objasnila je još Međimorec.
Prioritet je pritom uvijek zbrinjavanje teških simptoma koji se mogu riješiti u kući poput boli, mučnine, povraćanja i teškog disanja, a tu je i psihološka pomoć.
– Bolesniku i njegovoj obitelji kroz podršku i razgovor pomaže se u prihvaćanju i nošenju s teškom dijagnozom i njezinim posljedicama. Obitelji je omogućeno i korištenje psihoterapeutske pomoći koju za tim provodi Dijana Mateša, savjetodavna terapeutkinja – navela je.
Uz fizičku, tu je i psihološka pomoć
Shodno iskustvu, većina bolesnika svoje posljednje dane želi provesti kod kuće u krugu svoje obitelji. “Iako u tome neće uvijek uspjeti, cilj ostaje obitelji pružiti što veću podršku, a bolesniku omogućiti što veću kvalitetu preostalog života”, istaknula je Međimorec.
– Sve smo starije stanovništvo, napredak medicine omogućio je produživanje života, ali i povećao kompleksnost skrbi. Najveći strah za samog bolesnika, ali i obitelj, je patnja uzrokovana pogoršanjem određenih simptoma bolesti te je uvijek prioritet ublažiti patnju. Uz to, obitelj je ta koja u kući pruža 24-satnu skrb što zna biti izrazito teško i iscrpljujuće, pa im je potrebno pružiti što veću podršku – poručila je.
Zaključila je da se palijativna skrb treba razvijati na svim razinama zdravstvene zaštite, kao i da Mobilni palijativni tim već sada jako puno surađuje s Ambulantom za palijativnu medicinu i liječenje boli u koprivničkoj Općoj bolnici gdje se, spomenimo, gradi Regionalni centar za palijativnu medicinu i liječenje boli.
Očekuje se 100-postotna popunjenost Centra za palijativu
Bolnica je početak gradnje prijavila u travnju, a sredstva za projekt vrijedan 10,3 milijuna eura osigurana su u državnom proračunu od ove pa do 2028. godine.
Radovi u bolničkom kompleksu trenutačno napreduju prema planu, nosiva konstrukcija objekta je završena, a slijedi zatvaranje zgrade uz paralelne obrtničke radove i unutarnje uređenje. Predviđeni rok završetka izgradnje je 24 mjeseca što znači da bi centar trebao biti dovršen u proljeće 2028. godine, doznali smo od Uprave bolnice u kojoj očekuju 100-postotnu popunjenost centra.
– Centar će obuhvaćati dvije ambulante – za palijativnu medicinu i za liječenje boli, zatim palijativnu Dnevnu bolnicu kapaciteta 10 postelja te odjel za palijativno liječenje, odnosno stacionar kapaciteta 30 kreveta. Palijativnu skrb provodit će stručni tim koji će se sastojati od anesteziologa, neurologa, psihijatra, medicinskih sestara te drugih zdravstvenih stručnjaka ovisno o potrebama pacijenata. U radu će sudjelovati i fizioterapeuti, psiholozi te bolnički duhovnik – objasnili su i naveli da je za potrebe rada planirano angažiranje postojećih kadrova uz dodatno zapošljavanje novih djelatnika.
Županija uključena kroz Tim za palijativnu skrb
Na poboljšanju sustava palijativne skrbi u Podravini i Prigorju angažirani su i u Koprivničko-križevačkoj županiji gdje je početkom srpnja osnovan županijski Tim za palijativnu skrb na čelu s dr. Nenadom Brnicom iz koprivničke Opće bolnice. Kako kažu u Županiji, osim unaprjeđenja skrbi, zadatak tima je i pojačana edukacija javnosti kako bi pacijenti znali kakva im sve prava pripadaju. Istaknuta je i važnost edukacije zdravstvenih djelatnika.
– Kao i u svim segmentima zdravstvenog sustava, tako se i djelatnost palijativne skrbi suočava s problemom nedostatka stručnjaka, no vjerujemo kako će se i taj dio poboljšati izgradnjom Centra za palijativnu skrb. Planirano je još veće povezivanje svih službi koje se bave palijativnom skrbi kako bi korisnici i njihove obitelji dobili sveobuhvatnu uslugu – kazali su.
Na kraju su spomenuli da ovaj županijski tim trenutačno prikuplja relevantne informacije kako bi se što kvalitetnije izradio županijski plan koji će biti usklađen s novim Nacionalnim programom razvoja palijativne skrbi i njegovim smjernicama.
Ovaj programski sadržaj proizveden je u suradnji s Koprivničko-križevačkom županijom.
