Izložba Andreje Kulunčić „Umjetnost kao demokracija“ posljednje je događanje u sklopu redovnog programa ove godine kojeg su pripremili članovi AK galerije.
Kulunčić je 1992. godine diplomirala na Fakultetu primijenjenih umjetnosti i dizajna u Beogradu, odsjek kiparstva. Od 1992. do 1994. nastavlja studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Budimpešti. Od 2009. predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer Novi mediji. U svojim radovima propituje različite aspekte društvenih odnosa i društvene prakse, zanimajući se za društveno angažirane teme, suočavanje s različitim publikama i suradnju na kolektivnim projektima.
Izložba koja se otvara u subotu u 19 sati u koprivničkom Kampusu obuhvaća tri rada: „U krugu“ iz 2012. godine, „index.žene“ i „Samo za Austrijance“.
Milja Špoljar u svom predgovoru piše da je rad U krugu dio širega višegodišnjeg projekta Destigmatizacija koji je Kulunčić pokrenula u suautorstvu s radnim timom i pacijentima Klinike za psihijatriju Vrapče u Zagrebu.
– Rad U krugu govori o problemu depresije s rodne pozicije: zašto dva puta više žena nego muškaraca obolijeva od depresije? Stolci su u galerijskom prostoru poredani kružno, a nastavljaju se na zidnu projekciju videosnimke sesije grupne terapije pacijentica/pacijenta (samo je jedan muškarac među sudionicima) oboljelih od teškog oblika depresije. Baš kao i sama umjetnica, gledatelj postaje dijelom sesije, na taj način stvarajući mostove prema oboljelima od ove duševne bolesti. Isto tako, gledatelj je pozvan da na podu i zidu ispiše izjave pacijenata s videosnimke te tako funkcionira kao „stvaran“ produžetak onih koji su u galerijskom prostoru prisutni „tek“ virtualno. Naposljetku, sastavni dio instalacije čine i tekstovi triju stručnjakinja različitih metodoloških orijentacija o rodnoj prirodi depresije – objašnjava Špoljar.
Dodaje da s rodne pozicije progovaraju i dva preostala rada izložena u AK galeriji, indeks.žene te Samo za Austrijance.
– Interaktivnim radom indeks.žene autorica se bavi pozicijom žene u njenom privatnom i poslovnom okruženju. Plakatima koji su smješteni na frekventnim javnim mjestima u gradu žene su pozvane da za trajanja izložbe na besplatnom telefonskom broju ostave poruku: osjećaju li se zadovoljne, diskriminirane ili zlostavljanje. Rezultati telefonskih poziva prikazuju se na displeju postavljenom na nekom uočljivom mjestu. Za trajanja akcije, u galeriji se organiziraju diskusije koje temu razmatraju s teorijskog aspekta – ističe Špoljar.
Dodaje da je Samo za Austrijance niz sastavljen od novinskih oglasa, plakata i letaka, kojima autorica nudi ekskluzivne poslove namijenjene isključivo Austrijancima.
– Ali pomniji pogled na sadržaj atraktivno dizajniranog oglasa otkriva ironijski obrat: karijere koje se nude visokoškolovanim, pouzdanim, vrijednim i komunikativnim Austrijankama i Austrijancima karijere su u „svijetu čišćenja“ i pružanju seksualnih usluga – zaključuje Špoljar.
Izložbu su sufinancirali Grad Koprivnica i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a pogledati se može do 15. prosinca od 17 do 19 sati ili po dogovoru.
