Hartmann papirna ambalaža d.o.o. dio je svjetske korporacije Brodrene Hartmann sa sjedištem u Danskoj, a djeluje u više od stotinu zemalja na gotovo svim kontinentima. Bavi se proizvodnjom ambalaže od oblikovanih papirnih vlakana za potrebe prehrambene industrije, medicine i ostale industrijske proizvode. Na čelu poduzeća je Melita Bači, glavna direktorica koja ga uspješno vodi već osmu godinu. S njom smo provjerili kako posluju i što planiraju u skorijoj budućnosti.
Od koje ste godine u Koprivnici i zašto ste upravo sve te godine ovdje?
Prva Hartmannova linija instalirana je 1970. godine i od tada se u Koprivnici proizvode podlošci za jaja. S proizvodnjom podložaka za jaja započelo se zahvaljujući Anti Todoriću i Josipu Bukovčanu, a koliko je odluka o takvoj investiciji i vrsti proizvodnje još tada bila vidovita, svjedočimo danas s naših šest proizvodnih linija koje su u punom pogonu, uz u potpunosti rasprodane proizvodne kapacitete.
Osim proizvodnje, odgovorni smo i za prodaju u regiji jugoistočne Europe i svjedočimo dobrim rezultatima sinergijom proizvodnje i prodaje.
S obzirom na to da ste još uvijek ovdje, za zaključiti je da ste zadovoljni uvjetima koji vam se pružaju?
Najvažniji su ljudi, naši zaposlenici koji svojim iskustvom i zalaganjem opravdavaju sva ulaganja. S Gradom imamo dobre odnose, a uvjeti u Hrvatskoj se moraju poboljšati, pogotovo za nova ulaganja i razvoj. I to se mora brzo dogoditi.
Kako komentirate činjenicu da se nakon godina obećanja još uvijek ne nazire rješenje problema prometne izolacije ovog našeg kraja? Od kakvog bi to značaja bilo za vašu proizvodnju? Koliko kamiona dnevno dolazi i odlazi iz vaših pogona u Dravskoj, odnosno, koje su to količine podložaka koji iz koprivničkih pogona odlaze u svijet? Koliko ih ostaje na „domaćem“ terenu?
Kad govorimo o prometnoj povezanosti, obično mislimo na brzu cestu prema Zagrebu. Nama to nije najvažniji prometni pravac, ali nam je važan za većinu isporuka na naše tržište. Daleko više robe otpremamo u zapadnu Europu, pa su nam važni i ostali pravci. U prosincu smo isporučili 175 kamiona u zemlje EU, 60 kamiona je bio izvoz u ostale države, dok je oko 55 utovara izvršeno za hrvatsko tržište. Još uvijek imamo i željezničke isporuke za Albaniju i Bugarsku. Sveukupno više od 300 otprema u prosincu 2018.
Kakvo je danas općenito stanje u papirnoj industriji? Otkupljujete velike količine novinskog papira kojeg onda pretvarate u proizvod, kako se do njega danas dolazi? Je li vam do njega lakše doći otkako se u naša domaćinstva uvela obaveza razvrstavanja otpada? Pred koju ste godinu bili jedina papirna industrija koja je trošila novinski papir u Hrvatskoj, jeste li u međuvremenu dobili konkurenciju? Kakva je cijena sirovine i jeste li zadovoljni?
Mi smo specifična papirna industrija jer prerađujemo otpadni papir koji posebnom tehnologijom pretvaramo u podloške za jaja. Naš je najveći izazov pomanjkanje otpadnog papira koji koristimo, što se odražava kroz stalan rast cijena i povremeno zastoje u opskrbi sirovinom. Ne možemo koristiti kućni otpad (razne vrste papira, nečistoće, način pakiranja…), već prvenstveno koristimo dnevne nečitane novine, dakle novine koje nisu prodane i koje se vraćaju s prodajnih mjesta kao otpad.
Tvrtka Hartmann godinama brine da milijuni jaja budu sigurno plasirani na svjetsko tržište, no to nije sve što proizvodite, što još izlazi iz vaših pogona? Koliko vam je zanimljivo širenje asortimana i postoji li potreba za tim?
Hartmann u Europi i Kanadi proizvodi samo podloške za jaja. Naš razvoj i naša budućnost usko su i neraskidivo povezani s proizvođačima jaja i njihovom proizvodnjom i prodajom. Naši proizvodni kapaciteti i širenje kapaciteta usmjereni su na rast prodaje pakiranih jaja. Trend pakiranja jaja u komercijalne podloške i prodaja jaja u trgovinama je u usponu i moramo stalno ulagati u razvoj novih kapaciteta kako bismo zadovoljili rastuće potrebe tržišta jaja. Moram naglasiti i snažan trend rasta ekološke svijesti i zamjene plastične ambalaže, pogotovo za proizvode, kao što su jaja, gdje postoji alternativa u našim podlošcima koji su u potpunosti ekološki, a ujedno bolje i duže čuvaju jaja.
U Južnoj Americi radimo i podloške za voće.
Kako ste poslovali u prošloj godini? Jeste li nastavili trend dobrog poslovanja iz prethodnih godina? Prate li se brojke kad su u pitanju proizvodnja i prodaja?
Hartmann kontinuirano godinama ostvaruje dobre poslovne rezultate. U najvećoj mjeri naše poslovanje ovisi o cijenama energije i sirovine i morali smo uložiti sav raspoloživi trud, znanje i iskustvo kako bismo uspjeli održati određenu profitabilnost, jer je ona preduvjet daljnjeg razvoja. Morali smo unaprijediti proizvodne procese, povećati produktivnost, uložiti u automatizaciju…
Kako dišete kad su u pitanju cijene energenata s obzirom na promjene u nekim stavkama kod lokalnih pružatelja usluga?
To su globalni trendovi i prisutni su u svim našim tvornicama.
U kojoj mjeri ste uspješni u naplati potraživanja? Za koja je tržišta odgovoran isključivo tim Hartmann Hrvatska? U kojoj ste mjeri svojom proizvodnjom okrenuti izvozu, odnosno koliko ste od njega uprihodili kad je u pitanju ukupan iznos prodaje?
Naše tržište je 11 država jugoistočne Europe. Hartmannovo pravilo je plaćati sve obveze u 30-60 dana, a naplaćivati u 60-90. Međutim, uvijek postoje izuzeci i visoki rizici vezani uz dugačke rokove naplate.
Učešće izvoza je visoko i stalno raste jer povećavamo proizvodnju. Tržište Hrvatske je malo i nije u fazama visokog razvoja i rasta, dok ostala tržište (npr. Rumunjska, Srbija) imaju daleko veće stope i potencijal rasta. Ipak, i tržište jugoistočne Europe nema dovoljan potencijal pa je većina novih kapaciteta instalirana za potrebe drugih tržišnih regija u Europi. Otpremamo i robu u Izrael, jer naša tvornica u Izraelu ne proizvodi sve potrebne tipove proizvoda. Naši proizvodi završavaju i na Islandu, ali i izvan granice Europe, u Novom Zelandu, Tunisu…
Koja vam je zadnja investicija koju ste proveli u svojim pogonima? Koje su nove investicije koje ćete provoditi i na što su one usmjerene?
Zadnja proizvodna investicija je bila krajem 2018. godine, instalacija šeste proizvodne linije s pratećom opremom i linijom za etiketiranje, ukupnog kapaciteta 80 milijuna na godišnjem nivou. Upravo smo kupili zemljište za potrebe kamionskog parkirališta. I očekujemo nastavak razvoja i širenje proizvodnje.
Tvrtka Hartmann Hrvatska, proizvođač ambalaže iz Koprivnice, još je 2006. godine dobila prva u Hrvatskoj certifikat SA 8000 za društvenu odgovornost, gdje ste danas po tom pitanju? Poštuju li se još uvijek prava radnika?
Hartmann je bio prva proizvodna tvrtka koja je u Hrvatskoj imala SA 8000. Društvena odgovornost i briga o radnicima su ono što mi živimo i radimo, a naše zaposlenike smatram našim najvažnijim partnerom bez kojega nema opstanka, nema razvoja, nema budućnosti.
Brinete i o utjecaju na okoliš, koliko ste lani reciklirali otpadnog papira? Što je posebno u takvoj proizvodnji, ali i kod finalnog proizvoda?
Mjesečno trošimo oko 1.600 tona otpadnog papira, gotovo 20.000 t na godišnjoj razini. Za proizvodnju su nam najbitnija papirna vlakna, kojih u današnjem papiru ima sve manje jer je sve više boja, punila, primjesa, a ponekad i blagdanske pšenice, CD-a i drugih dodataka koje nakladnici pridodaju kako bi povećali prodaju novina.
Finalni proizvod je u potpunosti čist i sterilan jer se podlošci suše na visokim temperaturama. Redovno kontroliramo učešće primjesa i šaljemo proizvode na kontrolu u laboratorij u Njemačkoj. Uvijek je do sada rezultat analize bio besprijekoran.
Nakon korištenja, podlošci se odlažu u spremnike za papir, recikliraju ili kompostiraju i u potpunosti se razgrađuju u prirodnim uvjetima nakon nekih mjesec dana. Plastici treba 1000 ili više godina!
Već godinama se uključujete u život Koprivnice i okolice organizacijom Dječjeg festivala Jaje, jeste li zadovoljni suradnjom s lokalnom zajednicom ili bi ona mogla biti bolja?
Ideja Festivala Jaje je promocija jaja kao zdrave hrane kroz obilježavanje Svjetskog dana jaja. Sva djeca u Koprivnici znaju i reći će vam da su jaja zdrava!
Imamo punu podršku Grada, Komunalca, našeg partnera Samite, Kazališta Oberon, ali i danskog veleposlanstva. Svake godine nastojimo dovesti jednu dansku kazališnu skupinu kako bismo naglasili i povezanost s našim vlasnicima koje izuzetno cijenim i u poslovnom, ali i u ljudskom pogledu. I mislim da je dobro širiti multikulturalni i multinacionalni duh u Hrvatskoj, pogotovo među mladima kojima treba dočarati pogled izvan našeg dvorišta. Hartmann u Hrvatskoj je najbolji primjer takvih stremljenja i uspješne dansko-hrvatske suradnje.
