Umjetničku organizaciju Artikulacije osnovali su 2016. godine Marko Gregur, Darko Pernjak i Mario Kolar, s idejom da se stvori platforma koja će obuhvatiti književnost i promociju književnosti u svim njenim segmentima – od izdavanja časopisa i knjiga do organiziranja festivala i predstavljanja pojedinih knjiga. Te godine izlazi i prvi broj istoimenog časopisa čije se tiskano izdanje objavljuje dva puta godišnje.
– Koncept časopisa od prvog je broja isti: predstavljanje suvremene hrvatske književnosti, s posebnom pažnjom prema najmlađoj generaciji, vrhunska prijevodna književnost s objavljivanjem svih autora koji gostuju na Galovićevoj jeseni i Alpe Jadran festivalu mladih pisaca te očuvanje i novo čitanje najboljeg od podravske književnosti. Ukratko, najbolja književnost uz isticanje koprivničkog i podravskog – rekao je Gregur.
Uz časopis žele vezati što više mladih ljudi
Dodao je da svaki broj donosi određene temate pa su tako posljednji broj posvetili Pavlu Pavličiću i mladoj češkoj kratkoj priči, a oba su ostvarena u suradnji sa studentima. Prvi, kaže Gregur, sa studentima kroatistike na Filozofskom fakultetu u Rijeci, zahvaljujući njihovu profesoru, a našem članu uredništva Kolaru, dok su se češkom kratkom pričom bavili studenti bohemistike na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, opet zahvaljujući članu uredništva i njihovu profesoru Matiji Ivačiću.
– Ideja nam je uz časopis vezati što veći broj mladih ljudi koji su na ovaj ili onaj način vezani uz književnost. O Pavličiću su studenti pisali kritike, a studenti bohemistike tijekom višemjesečnog rada kontaktirali su najbolje mlade češke pisce, prevodili priče i pripremali biografije, čime su stekli uvid u suvremenu češku književnu scenu na najbolji mogući način. Surađujemo i sa studentima Sveučilišta Sjever koji su pripremali razgovore s piscima koji su gostovali na festivalu Alpe Jadran mladih pisaca, objavljivali eseje, a u tom zadnjem broju objavljene su i njihove fotografije – objasnio je Gregur.
To je, ističe, ujedno i jedan od načina na koji prikupljaju tekstove za časopis. S jedne strane sami iniciraju suradnje, a s druge, autori im se javljaju i sami. Napominje da se tekstovi uglavnom honoriraju, ali sve zavisi od natječaja za financiranje i odobrenih sredstava.
U nakladništvo jačim pogonom krenuli 2017.
Osim časopisa, Artikulacije objavljuju i knjige, odnosno organizacija se bavi i nakladništvom.
– S naslovima koji će biti objavljeni do kraja listopada broj objavljenih knjiga bit će devet, što je dobar rezultat, s obzirom na to da smo jačim pogonom krenuli 2017., a punim tek ove godine jer je organizacija morala nakupiti godine staža kako bi se mogla javljati na određene natječaje za sredstva – kazao je Gregur.
Istaknuo je da se pri odabiru vode isključivo kvalitetom, jednako objavljuju tekstove domaćih autora i stranih, a uvijek su spremni podržati mlade autore.
– Najviše nam je u fokusu prostor Srednje Europe, ali zapravo nam je samo važno da je knjiga dobra. Zahvaljujući Ivačiću i njegovu prevoditeljskom angažmanu, Koprivnica je postala pravi mali bastion češke književnosti. Dosad smo objavili tri autora: Hrušku, Páneka i Čapeka, jednog od najslavnijih njihovih autora, a četvrti je, Hořava, u pripremi za tisak. Pritom je kod Čapeka riječ o prvom prijevodu njegove svjetski poznate drame R.U.R. s češkog na hrvatski jezik, gdje je po prvi puta upotrijebljena riječ robot, koju je smislio njegov brat. S Česima nastavljamo i 2020. i tome se veselim – napomenuo je.
No, kaže da se neki naslovi dogode jer ih netko jednostavno ponudi, a takav je slučaj s poljskim klasikom Slavomirom Mrožekom, čije je izabrane priče ponudio prevoditelj, a koje planiraju objaviti iduće godine. Dodaje da surađuju i s jednim od najboljih hrvatskih urednika Krunom Lokotarom koji nudi tekstove pojedinih hrvatskih autora. S druge strane, Gregur naglašava da neke autore sami pokušavaju privući. Kao primjer izdvojio je Josipa Novakovića, finalista nagrade Man Booker International, koji je ljetos u Zagrebu predavao kreativno pisanje u okviru Fulbrightove stipendije pa su ga ugostili u Koprivnici i dogovorili objavu knjige priča te Ritu Dove, jednu od najuglednijih američkih pjesnikinja, dobitnicu Pulitzera, koja je također u planu za 2020.
Proces objave knjige je dugotrajan
– Nakladništvo je vrlo zahtjevan posao, a proces objave knjige dugotrajan. Ako govorimo o prijevodnoj književnosti sve počinje odabirom teksta koji nam uglavnom ponudi prevoditelj. Potom idemo u pregovore oko autorskih prava (s iznimkom Čapeka, nismo objavili nikoga kome su autorska prava istekla), pripreme ugovora s autorom i prevoditeljem, pa prijavnice na nekoliko natječaja kako bi se prikupila sredstva. Rezultate nemamo vremena čekati jer programi moraju biti gotovi tijekom godine u kojoj su raspisani, a za prijevod treba vremena pa idetemo u rizik i naručujemo tekst u nadi da ćemo dobiti sredstva i da će rezultati biti objavljeni prije ljeta, što se često ne dogodi. Sad, ako „vučemo“ nekoliko knjiga i tek krajem ljeta znamo na čemu smo, čeka nas intenzivna jesen – objasnio je Gregur.
Pojašnjava da nakon toga slijedi uređivanje, slanje teksta na lekturu i korekturu, prijelom teksta i izrada grafičkog rješenja naslovnice nakon čega knjiga ide u tisak.
– Zna se dogoditi da se tijekom rada autori sjete promijeniti određene riječi ili nisu zadovoljni fotografijom na naslovnici pa šalju drugu, agent traži da im se pošalje naslovnica kako bi je odobrili, a mi čekamo odgovor deset dana. I sami izmaltretiramo prelamača sa sto sitnica koje ranije nismo primijetili. Nakon svega, tu su hrpa papirologije i pravdanja utrošenih sredstava svima od kojih smo dobili novac, distribucija knjige, njeno predstavljanje i promoviranje – napomenuo je Gregur.
Otkupljivanjem knjiga proizašlih iz Artikulacija za knjižnice, zadovoljni su. Kako kaže Grgeur, prodaju za njih radi Književna eskadrila koja obilazi knjižnice, a natječajem ih otkupljuje i Ministarstvo kulture.
Što se tiče financija, Gregur naglašava kako su Artikulacije pokrenuli s jasnim dogovorom da će raditi projekte na određenoj razini, a ne pajdašijsko-kumske recitale i knjižice.
– Određenom razinom lakše je doći i do financija. Ministarstvo kulture od početka prepoznaje i financira sve naše prijavljene projekte i dodjeljuje nam najviše sredstava. Tu je zatim Ministarstvo kulture Republike Češke koje je financiralo sve naše češke projekte, uključujući i temat kratke priče u časopisu, kao i dovođenje autora u Koprivnicu. Njihovi su iznosi po projektu najviši, a suradnja izvrsna, glatka i brza, s manje komplikacija nego s domaćim proračunima – kazao je Gregur.
Dodao je da ih financira i Grad Koprivnica koji je časopis prepoznao od samog početka, a manjim iznosima financira i pojedine knjige, kao i Koprivničko-križevačka županija. Tu je, napominje Gregur, i niz izvora bez kojih nema pravih projekata i zato je važno držati određenu razinu.
