Sve djelatnosti u poljoprivredi, posebno one u kojima je u sezoni povećana potreba za radnicima, imale su problema s nedostatkom radne snage i prije ove pandemije. Posebno se to odnosi na primjerice, povrćarstvo, u kojem u kratkom roku treba ubrati veliku količinu plodova, a što će već za 20-tak dana doći do izražaja, jer počinju berbe povrća u staklenicima i plastenicima.
Istovremeno svjetska opskrba hranom pod pojačanim je rizikom zbog ove epidemije i nailazi na sve veće prepreke, uključujući ograničenja izvoza kojima u ovim uvjetima, veliki europski proizvođači žele osigurati opskrbu svojih građana. Tako je vrlo vjerojatno da će Vlade nekih država ograničiti protok osnovnih prehrambenih proizvoda kako bi osigurale domaću opskrbu s obzirom na poremećaje u nabavnim lancima. Stoga bi, smatra Dalibor Kezele predsjednik HUP-ove Udruge poslodavaca, prehrambene industrije i poljoprivrede, inače naš Podravkaš, Hrvatska morala brzo usvojiti mjere kojima bi potaknula domaću proizvodnju i osigurala opskrbu stanovništva hranom, a ujedno i smanjila pritisak na državni proračun.
-Zbog mogućeg smanjenja proizvodnje u Europi i otežane opskrbe te zatvaranja nekih zemalja za izvoz, čemu već i sada svjedočimo, naše bi tržište moglo biti zakinuto za neke vrste prehrambenih proizvoda. Hrvatska kao velika uvoznica hrane tu bi mogla biti na udaru prije svega u opskrbi proizvoda kojih ne proizvodimo dovoljno za svoje potrebe, primjerice, svinjskog mesa, mlijeka, povrća i voća – ističe Dalibor Kezele.
A kakvo je sada stanje u poljoprivrednom sektoru u Europskoj uniji? Austrija, Njemačka i Francuska, primjerice, pozivaju na tzv. poljoprivredni patriotizam te angažman nezaposlenih na rad u poljoprivredi zbog nedostatka sezonskih radnik uzrokovanih zatvaranjem granica. Austrija i Francuska su već otvorile i posebne web stranice na kojima pozivaju nezaposlene ili volontere da se prijave za sezonski rad u poljoprivredu za nadolazeća tri mjeseca, posebno za berbu šparoga te voća, povrća. Njemačka je otišla korak dalje te radi na izvanrednim mjerama poput angažmana radnika iz drugih sektora kao što je ugostiteljstvo. Njemačkoj trenutno nedostaje više od 280 tisuća sezonskih radnika u poljoprivredi, Francuskoj 200 tisuća, dok se u Austriji taj broj kreće oko devet tisuća, najviše u industriji prerade mesa.
Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom Hrvatske udruge poslodavaca smatra kako hrvatska Vlada ima ustavnu obvezu osigurati hranu za svoje stanovnike te da je sada prilika za takav ozbiljan zaokret u poljoprivredi.
-A nakon krize potrebno je poraditi na cjelovitoj promjeni poslovnog modela u poljoprivredi, podizanju proizvodnje i samodostatnosti te svijesti kako je poljoprivreda i proizvodnja hrane jedna od najvažnijih strateških grana gospodarstva, a u ovim okolnostima jasno je vidljivo i da je dostupnost hrane stanovništvu i pitanje nacionalne sigurnosti, ističe Milka Kosanović.
Drugim riječima stav Hrvatske udruge poslodavaca je da država sve osobe koje primaju socijalnu ili druge vrste pomoći, a radno su sposobne, kao i one nezaposlene, na neki način primora da se zaposle u poljoprivredi. Jer na taj će način pomoći da se odradi ova poljoprivredna godina, a s druge sami će zaraditi svoju plaću i neće biti potrebe da im država iz svojeg proračuna koji pune zaposleni, isplaćuje naknade i pomoći.
