Damir Bardek, mnogima poznatiji kao Audio Bard, u glazbi, ali i poslu ozvučavanja koncerata, predstava i ostalih kulturnih manifestacija već je nekoliko desetaka godina pa slobodno možemo reći da zvuk Koprivnice bez njega ne bi bio ovakav kakav je danas. Njegov plavi kombi nezaobilazan je dio svih većih događanja na području grada Koprivnice i šire okolice, a kontinuirano brine o vrhunskoj kvaliteti izvedbe audio scenskih djelatnosti. Ove godine upravo je izvedbena i kulturna djelatnost najpogođenija pandemijoj koronavirusa pa su se mnogi kulturnjaci našli u problemima bez presedana. Međutim, često se zaboravlja da kriza nije pogodila samo one koje vidimo na sceni, već i one koji djeluju iza kulisa, a među njima je i Bardek. O poslu, krizi i budućnosti scenske djelatnosti nešto više otkrio nam je u kratkom razgovoru.
Koliko ste točno godina u ovom poslu?
– Glazbom se profesionalno bavim već 35 godina, ozvučenjima dvadesetak godina, a kao vlasnik i direktor firme za rental i audio scensku djelatnost posljednjih pet godina.
Pamtite li godinu koja je za event industriju bila krizna i izvanredna poput ove godine?
– Ne, kratko i jasno. Nikada se još nije dogodilo da ti jednostavno zabrane raditi.
Kako bi izgledala usporedba ove i prošle godine po broju održanih koncerata i drugih događanja?
– Pa recimo da ove godine ima 90 do 95 posto manje posla nego prošle godine.
Mogu li ljudi koji se bave tehničkom podrškom koncerata, predstava i raznih drugih manifestacija preživjeti još jedan lockdown ili propisivanje srtožih epidemioloških mjera?
– To zaista ovisi od firme do firme, ali pravo je pitanje koja je razlika između lockdowna i sadašnjeg stanja u kojem je dozvoljeno okupljanje do 50 ljudi?
Treba li država ozbiljnije shvatiti položaj u kojem se našla event industrija i ponuditi konkretniju pomoć?
– Ako se želi sačuvati takva industrija, sigurno da. Država bi nas trebala podržati barem snoseći jednim dijelom troškove koji nastaju zbog smanjenog publike.
Javnost nerijetko misli da bavljenje umjetnošću i organizacijom evenata nije pravi posao. Odakle dolazi takav stav?
– Ljudi dolaze na takva zbivanja da se zabave, razonode, opuste pa vjerojatno smatraju da se i svi koji rade u tom poslu samo zabavljaju i da ne rade ozbiljan posao. Trebali bi pogledati koliko posla ima za pripremu jednog koncerta, možda bi promijenili mišljenje.
Hoće li se način na koji konzumiramo kulturne sadržaje zauvijek promijeniti?
– Djelomično možda i hoće. No, gledajući kako izvođači sve manje zarađuju prodajom glazbe zadnjih godina i prije korone, industrija koncerata počela je značajno rasti jer su i izvođači bili prisiljeni više nastupati uživo. Iako kod kuće danas imamo sve bolju tehnologiju – sve veće TV ekrane, sve kvalitetnije home cinema sustave – ljudi sve više odlaze na koncerte. Slično je bilo i s kinima i multiplexima.
Mnogi prognoziraju trajno preseljenje evenata u internet i cloud domenu. Znači li to propast jednog cijelog industrijskog sektora? Može li uživanje u kulturi online biti jednako zadovoljavajuće kao i uživo?
– Mislim da je dio odgovora već i u prošlom pitanju. Ljudi vole interakciju uživo, ali paralelno traže da im se pruži i kvaliteta koju imaju u svojim domovima. Normalno, to iziskuje sve više nove, kvalitetnije i skuplje opreme da se stvori bolji ugođaj. Opet bih mogao povući paralelu s kinima koja su bila pred izumiranjem da bi dolaskom novih projektora, većih kino platna, kvalitetnijih surround formata i zvučnika doživjela procvat unatoč sve kvalitetnijih kućnih uređaja. Tako već danas imamo i u koncertnim događajima sve kvalitetnije zvučne sisteme, pozornice, rasvjetu ,nove zvučne formate poput immersive audija kao nastavak surround formata i sličnog. Još nisam primijetio da neko više uživa u gledanju koncerta preko kućnih sistema nego nastupa uživo, uostalom kao i ostalih sportskih događaja te drugih manifestacija.
Za kraj, jedan citat iz Wikipedije: Čovjek je misaono biće (može zaključivati, crtati, razmišljati), društveno biće, duhovno biće (razlikuje dobro od zla) i prirodno biće (dio je žive prirode). Ako želimo ostati ljudi, morat će biti i druženja i zabave kao i svih drugi stvari koje nas čine ljudskim bićima.
