Nacrt prijedloga Strategije poljoprivrede do 2030., odnosno Nacionalni strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike bili su glavne teme zajedničke sjednice Udruženja poljoprivrede i Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore.
Članica Uprave Podravke i predsjednica Udruženja prehrambeno- prerađivačke industrije HGK Ljiljana Šapina kazala je kako je spomenuta Strategija zanimljiva budući da njome prerađivačima omogućuje da dođu do 90 posto samodostatnosti u potrebnim sirovinama.
Što bi se u hrvatskoj poljoprivredi trebalo promijeniti do 2030. godine, pojasnio je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Zdravko Tušek, istaknuvši kako domaću poljoprivredu trenutno karakteriziraju niska produktivnost i konkurentnost kao i niska ulaganja te da to moramo mijenjati provedbom ovoga plana.
-Strategija ima četiri strateška cilja, prvi je povećanje produktivnosti poljoprivredne proizvodnje i njezine otpornosti na klimatske promjene, drugi je jačanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, treći je obnova ruralnog područja, a četvrti poticanje inovacija. Konkretnije, želimo povećati produktivnost rada domaćih poljoprivrednika za 60 posto, udvostručiti njihov prosječni dohodak, podići udio broja mladih poljoprivrednika za 30 posto te udio prehrambene industrije u BDP-u za 20 posto – pojasnio je Tušek, dodavši kako Ministarstvo računa na više od 82 milijarde uloženih kuna do 2030. godine.
Poduzetnike je zaimalo što je s potporama velikim kompanijama koje su kičma domaće poljoprivrede te kako će se riješiti problem vlasništva zemlje koje ima neriješenu papirologiju.
Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević kazao je kako, kriteriji za dodjelu potpora trebaju biti produktivnost i konkurentnost.
-U domaću poljoprivredu smo samo prošle godine ubrizgali sedam milijardi kuna potpora od kojih je veliki dio otišao u socijalnu i društvenu infrastrukturu ruralnih prostora, umjesto primarno u razvoj poljoprivrede i proizvodnju koja je jedini pravi čuvar demografije i ostanka ljudi na selu. Nismo samodostatni u većini prehrambenih proizvoda, produktivnost rada u poljoprivredi nam je na razini od samo 30 posto EU prosjeka, a bilježimo i prekomjerni vanjskotrgovinski deficit – istaknuo je te dodao da se stoga potporama treba pomoći kreiranju poljoprivrede koja će biti usmjerena prema proizvodnji s većom dodanom vrijednosti i jačati prerađivačke kapacitete.
Dio sudionika sastanka kazao je kako se poticanjem plasteničke proizvodnje ne pomaže prerađivačka industrija budući se njihove sirovine uzgajaju većinom na otvorenom te da bi se potpore za trajne nasade trebale vezati za otkup, na što je tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek istaknuo kako su predviđene količine industrijskog povrća koje se moraju proizvesti, ali da se potpore ne mogu mogu vezati za količine koje su predane.
Predsjednica Udruženja prehrambeno- prerađivačke industrije HGK Ljiljana Šapina napomenula je kako Podravka ulaže u istraživanje i razvoj proizvoda kroz projekte koji traju godinama te predložila da se razmisli i o potporama kojima bi se i takvi razvijeni inovativni proizvodi uvrstili kao dio proizvodnje, budući da se u njih ulaže puno novca.
Na kraju je iz Sektora za poljoprivredu HGK predloženo pet konkretnih izmjena Strategije i to onih vezanih za očuvanje stabilnosti dohotka poljoprivrednika, učinkovitije usmjeravanje izravnih plaćanja te bolje pozicioniranje prehrambene industrije.
Državni tajnik Tušek odgovorio je kako će sve konkretne prijedloge razmotriti i uvažiti pa pozvao zainteresirane da se što aktivnije uključe u proces e-savjetovanja.
