15. travnja 1941. godine u Koprivnici je na Danici uspostavljen prvi ustaški logor na području Nezavisne Države Hrvatske. Prošloga je tjedna u povodu 80. obljetnice uspostave logora na Danici održana komemoracija, a predstavljena je i knjiga ‘Logor Danica u Koprivnici 1941. – 1942.’ te je održana panel diskusija na temu strahota u Drugom svjetskom ratu. Nekoliko dana ranije, Koprivnicu je ponovno posjetio veleposlanik države Izrael Nj. E. Ilan Mor koji je u Kulturnom centru prim. dr. Krešimir Švarc posjetio izložbu ‘Iza žice’ te se upoznao s poviješću židovske zajednice u Koprivnici. Iako je od strahota Drugoga svjetskog rata prošlo 80 godina, potreba da se kontinuirano progovara o zločinima protiv čovječnosti ne jenjava ni danas. O povijesti židovske zajednice u Koprivnici, povijesnoj ulozi koju su Židovi imali u formiranju suvremene Koprivnice i današnjem stanju lokalne židovske zajednice govori dr. Sanja Švarc Janjanin.
Nedavno je obilježena 80. obljetnica uspostave logora Danica. Inzistira li se danas dovoljno na podsjećanju na žrtve i zločine počinjene nad Židovima u Drugom svjetskom ratu?
– Potreba da se o zločinima u Drugom svjetskom ratu govori svakako postoji te zapravo takvu potrebu treba na svojevrsni način njegovati. Potrebno je pričati, upozoravati, učiti o tužnim i tragičnim vremenima koja su odnijela više od šest milijuna Židova te desetke milijuna drugih naroda. Samo tako može se spriječiti ponovno zlo, samo istinom i prihvaćanjem činjenica pa makar one bile ružne i teške.
Prijeti li nam ponovna društvena radikalizacija?
– Nadam se da nam ne prijeti, nadam se da se puno može naučiti iz povijesti i da su ljudi dovoljno odgovorni i pametni da uče na ranijim greškama i propustima. Vjerujem u društvo tolerancije, prihvaćanja različitosti, vjerujem u suglasje, razgovor i napredak. Možda sam idealist, možda vjerujem u utopiju, ali tako sam odgojena.
Grad Koprivnica nekoliko je puta ugostio veleposlanika Izraela Nj. E. Ilana Mora. Koliko je takva suradnja važna?
– Vrlo je važna upravo takva suradnja, veleposlanik Izraela jako rado dolazi u naš grad, bio je već nekoliko puta, uvijek je zainteresiran i drago mu je doći kod nas. On upoznaje nas sa svojom zemljom, a mi njega sa našim gradom i takvo ‘druženje’ uvijek daje dobre rezultate.
Jesu li teme vezane uz Holokaust dovoljno zastupljene u obrazovnom sustavu?
– Mislim da bi trebale biti više zastupljene jer zapravo to je i najvažnije. Učenje o 2. svjetskom ratu, fašizmu i nacizmu, učenje o NDH koja nije bila ni država, ni nezavisna već nakaradna tvorevina, prevažna je odrednica u oblikovanju mladih. Mi u Koprivnici imamo odlična iskustva sa školama, a istaknula bih višegodišnju suradnju Židovske općine Koprivnica sa OS Đuro Ester. Svake godine na Međunarodni dan holokausta dio smo njihovog obilježavanja upravio na Danici, djeca sa svojim profesorima održe sat povijesti vezano uz Holokaust i sigurna sam da je upravo to najbolji put. Škola A.N. Gostovinski imala je odličan program u sklopu obilježavanja 80.godišnjice Danice. U našoj Srednjoj školi bila sam uključena u nekoliko njihovih programa na tu temu. Dakle, suradnja sa profesorima i đacima je jako dobra i to me najviše veseli.
Koprivnica je prije rata imala bogatu židovsku zajednicu. Kakvo je stanje danas?
– Koprivnički Židovi, gotovo cijela zajednica, odvedeni su ubrzo po uspostavi NDH i brutalno ubijeni u raznim koncentracijskim logorima. Preživjelo ih je svega desetak. Dakle, posve je jasno da danas u našem gradu nema više onakve ŽO kao što je bila prije rata jer statistika je neumoljiva i strašna. Danas ŽO Koprivnica nastoji sačuvati sjećanje na nekadašnje židovske građane Koprivnice, organiziramo kulturna događanja, koncerte, kazališne priredbe, obilježavamo Europski dan židovske kulture, surađujemo sa koprivničkim Povijesnim društvom. Malo nas je, ali se trudimo i hvala svim Koprivničankama i Koprivničancima koji nas podržavaju.
Kako su Židovi povijesno doprinijeli razvoju suvremene Koprivnice?
– Posve otvoreno, Koprivnica ne bi bila ovakav grad da u njegovom formiranju nisu sudjelovali Židovi. Sudjelovali su i pridonosili u svim oblicima gradskog života – društvenom, ekonomskom, građanskom, kulturnom. Konačno, mnogi koprivnički Židovi bili su vrhunski muzičari, arhitekti, liječnici, pravnici. Zasigurno su oblikovali Koprivnicu.
Nekadašnja Sinagoga danas je Kulturni centar prim. dr. Krešimir Švarc. Na koje nam sve načine ona danas može poslužiti za očuvanje i promicanje židovske kulture?
– U Hrvatskoj je prije rata bilo 100 sinagoga, a preživjelo je svega nekoliko. Koprivnička sinagoga jedna je od rijetkih očuvanih, odlikuje se tipičnom sinagogalnom arhitekturom i sjajnom akustikom. U tijeku je rekonstrukcija interijera i Grad ulaže znatne napore u njenu obnovu, iako je i sada uključena u mnoga kulturna događanja u gradu. Ona nikada više neće biti bogomolja, ali bit će uvijek Sinagoga i imat će svoje mjesto u kulturi grada. Veseli me što će uvijek podsjećati na Židove Koprivnice.
