Uzgoj vinove loze u Podravini ima dugogodišnju tradiciju, unazad nekoliko godina sve više vinogradara odlučuje se za komercijalnu proizvodnju i seoski turizam, proizvođači vina okupljaju se u udruge. Prije nekoliko godina osnovana je i virovska udruga vinogradara čiji je član i obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Nikolina Benkek.
– Nositeljica OPG-a je moja supruga Nikolina. Podravci imaju male vinograde uglavnom za sebe, no mi smo se još 2004. godine odlučili za komercijalnu proizvodnju. Uzeli smo kredit i u Kutjevu kupili 10 tisuća loznih cjepova koji su ubrzo strojno posađeni. Iako je u vinogradu mnogo posla, a potrebno je i puno znanja, uzgoj loze nas je sve više okupirao. Nakon dvije godine kupili smo zemlju i posadili još 10 tisuća cjepova, da bi 2010. godine zasadili još pet tisuća – rekao je Vanja Benkek.
Naglasio je da većinu poslova u vinogradu i podrumu obavljaju supruga i on, za što im je potrebna i mehanizacija, pa je i nama za oko zapela velika preša u koju odjednom stane tri tone grožđa.
– Za branje ipak angažiramo sezonske radnike. U uzgoj smo krenuli bez potrebnog znanja i iskustva, a savjete smo tražili od drugih vinogradara i vinara, ali i od stručnjaka županijske savjetodavne službe. Već 2007. godine odlučili smo se i za gradnju objekta za seoski turizam. Veličine oko 900 kvadratnih metara, objekt je pod krovom, no još nije potpuno dovršen. Dolje je podrum za skladištenje više od 25 tisuća litara vina, a iznad je prostor za smještaj 150 gostiju – objasnio je.
Napomenuo je da im je trenutačno najveći problem doći do sredstava kako bi objekt dovršili i stavili u funkciju.
– Aplicirali smo za sredstva iz europskih fondova za ruralni turizam, no za jednu mjeru smo premali, a za drugu preveliki – požalio se.
Iako su na izložbama prijašnjih godina vina ovog obiteljskog gospodarstva visoko ocjenjivana, u posljednje vrijeme se ne prijavljuju za ocjenjivanje, no stalni kupci i dalje daju povjerenje njihovim vinima.
Danas imaju vinograd od ukupno 25 tisuća trsova graševine, ranjskog rizlinga i pinota sivog, te frankovke i zweigelta. Pred tri godine štete od mraza u vinogradu bile su oko 50 posto, no zadnje dvije godine berba je bila vrlo dobra.
