Davor Bruketa jedan je od najboljih hrvatskih dizajnera i vodećih stručnjaka za marketinšku komunikaciju čije jedinstvene, kreativne zamisli u stvaranju vizualnih identiteta brendova svakodnevno plijene pažnju ne samo klijenata i potrošača, već i svjetskih autoriteta s područja dizajna i komunikacije. Još za vrijeme studiranja na Studiju dizajna pri zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu, zajedno s kolegom dizajnerom Nikolom Žinićem pokrenuo je agenciju Bruketa & Žinić koja je ubrzo postala sinonim za vrhunski dizajn i najkreativnije reklame u Hrvatskoj. Krenuli su iz garaže s dva računala, a na kraju su zbog znanja i ogromnog truda završili u zvjezdanoj orbiti u koju ih je prije točno deset godina lansirao projekt godišnjeg financijskog izvješća za grupu Podravka.
Estetski nezanimljivo i dosadno izvješće dizajnerskom su intervencijom pretvorili u do tada neviđen i funkcionalan „state of the art“ medijski produkt koji je završio na naslovnicama i portalima svih relevantnih svjetskih medija, a ostalo je povijest o uspjehu najučinkovitije neovisne reklamne agencije na svijetu.
‘Paradigma marketinške komunikacije se u potpunosti promijenila’
S Bruketom smo porazgovarali nakon što je studentima Sveučilišta Sjever održao inspirativno predavanje te ga upitali koliko se danas koncept oglašavanja promijenio u odnosu na vrijeme prije dvadeset godina.
– Paradigma se u potpunosti promijenila, klasično oglašavanje kakvo gledamo u televizijskom programu isprekidanom reklamama je zastarjelo jer sadržaj danas gledamo nelinearno i u vrijeme kad mi to želimo, dakle sve manje nam se može nešto „prisilno“ prezentirati. Vjerujem u oglašavanje koje vas pronalazi kad vama odgovara, koje želite podijeliti s prijateljima na internetu i koje će vas potaknuti na akciju. Novi oblici oglašavanja pronalaze zajednički interes potrošača i brenda , a sadržaj mora biti izrazito zanimljiv ili mora biti serviran u pravo vrijeme i na pravom mjestu čime poprima oblik informacije koja je postala pomoć i više nije klasično oglašavanje – pojasnio nam je Bruketa.
Digitalna tehnologija je omogućila svu ljepotu današnjeg oglašavanja, dodaje Bruketa, jer više nismo televizijski glumci koji bi mjerili uspjeh kampanja nakon nekoliko mjeseci. Danas je sve puno funkcionalnije i s trenutnim feed backom.
– Kad smo shvatili da smo zbog društvenih mreža ponovo postali kazališni glumci koji u realnom vremenu znaju reakciju publike – da li je nešto relevantno, da li se o tome govori – to nam je omogućilo da mijenjamo taktike u hodu. Pristup je drugačiji, skupe produkcije postaju prošlost, a i veliki oglašivači shvatili su moć digitalnih platformi i prednosti manjih projekata – kazao je Bruketa.
‘Suvremeno oglašavanje više nije ulickani fantazijski svijet reklama’
Živimo u vremenu u kojemu je klasično oglašavanje skučeno jer zakoni primjerice ne dozvoljavaju šaljive usporedbe s konkurencijom, a mediji nameću restrikcije pa većina ne želi gledati reklamne poruke jer ih u tom obliku vide kao živu dosadu. No, Bruketa naglašava kako unatoč tome uvijek postoji način da se izvede nešto kreativno.
– Primjenjujemo čitav niz tehnika pa čak i nagovaramo ljude da „provociraju“ naše klijente jer takva je poruka skroz drugačija i ljudi će je zapaziti. Suvremeno oglašavanje vise nije ulickani fantazijski svijet reklama nego ozbiljna i katkad kritična razmjena mišljenja sa korisnicima. Reklame postaju stvarne akcije u stvarnom svijetu sa stvarnim utjecajem na društvo. Skupo plaćeni kanali često ne funkcioniraju, a informacija se može širiti i na druge načine na internetu gdje se otvorio veliki prostor slobode – istaknuo je Bruketa.
Imaginacija i jednostavnost kojom idejna rješenja lucidno implemetira u javnu sferu je apsolutno fascinantna i ostavlja bez daha, no Bruketa kaže kako to nije toliko jednostavno kako izgleda.
– Najteže je biti jednostavan i pročistiti misao do te mjere da je svima razumljiva. Ako uspiješ nešto jednostavno prezentirati znači da ozbiljno razumiješ temu, ali često zbog straha od odbacivanja ponavljamo stvari i nemamo namjeru biti drugačiji. To uopće ne bi trebalo biti toliko zahtjevno, no biti drugačiji i istodobno relevantan je vrlo teško postići – istakno je.
Kroz oglašavanje se nedvojbeno utječe na društveni kontekst, toleranciju i vizualnu kulturu pa svi oni koji nešto puštaju u eter imaju veliku odgovornost, smatra naš sugovornik, jer oglašavanje je istovremeno i ogledalo kulture društva.
– To je dvosmjerni proces u kojem se društvo mijenja na razne načine. Uz ekonomski angažman dizajna, jako je važna njegova funkcija kao socijalno aktivističkog elementa u društvu. Razvijene demokracije ga koriste kao alat koji upozorava na potrebu pružanja jednake prilike svim članovoma društva, što se vidi u nordijskom dizajnu. Drago mi je da su i hrvatski dizajneri sve aktivniji po tom pitanju – naglasio je Bruketa.
Komentirao je i hrvatsku dizajnersku scenu za koju smatra kako je jako napredovala i iznjedrila brojne vrhunske dizajnere koji će ostaviti dubok trag.
– Čini mi se da smo bolji nego ranije, a za primjer se može uzeti tipografska scena na kojoj je Nikola Đurek zapalio vatru koja se ne može više ugasiti. Ne možeš napredovati, ako nisi spreman milijun puta pokušati ispočetka. Ne odnosi se to samo na dizajnere već na sve profesije. Inovatori poput Rimca i Bakića, u svoje projekte ulažu veliki napor i to je razlog što su postigli takav uspjeh. Prilike se stvaraju svaki dan pred nama. Pitanje je samo prepoznajemo li ih i jesmo li se spremni njima pozabaviti – istaknuo je Bruketa.
‘Ne postoji zajednički estetski nazivnik pod koji bi mogli svesti hrvatski dizajn’
Bruketa se osvrnuo i na kategoriju „hrvatskog dizajna“ i pitanja da li je dizajn primjenjena umjetnost koja je a priori izuzeta od poistovjećivanja s nacionalnim.
– Mislim da ne postoji zajedničk estetski i nazivnik pod koji bi mogli svesti pojam hrvatskog dizajna, puno je važnije da postoji zajednički nazivnik u promišljanju i socijalnom odnosu dizajna prema društvu. To ne znači da etno elementi ne mogu biti inspiracija, ali činjenica je da imamo jako različite kulturne utjecaje u našim krajevima što je dizajnerski teško pomiriti. No, imamo sreću da Hrvatska ima prepoznatljiv vizualni identitet oko kojeg postoji konsenzus ponajviše zahvaljujući Borisu Ljubičiću koji je uspio nagovoriti ljude da se ne predstavljamo kroz pletere i keltske simbole već da pronađemo vlastiti vizualni jezik koji je postao globalno prepoznatljiv – istaknuo je Bruketa.
‘Imam osjećaj da smo tek na početku naše priče’
Bruketa & Žinić danas iza sebe imaju na stotine komunikacijskih projekata i više od 450 domaćih i međunarodnih nagrada, svrstani su među vodeće neovisne agencije na svijetu, radili su za najveće hrvatske i svjetske oglašivače. Zapošljavaju 95 ljudi, a od nedavno njihova je agencija dobila i partnera u marketinškoj agenciji Grey čime je postala dio WPP-a, najveće svjetske grupacije za komunikacijske usluge. Reklo bi se da su u dvadeset godina postigli sve u karijeri, no Bruketa se ne slaže.
– Ovo je velik iskorak za nas. Najslikovitije rečeno, otvorila nam se nova trgovina sa slatkišima i nebrojenim mogućnostima, a hoćemo li ih iskoristiti ili ne, tek ćemo vidjeti. Sve je na nama, želja da budemo još kreativniji je tu i imam osjećaj kao da smo tek na početku naše priče – zaključio je Bruketa.
