Branimir Juranić programer je iz Zagreba koji je prije osam godina odlučio potpuno promijeniti svoj život. Potaknut željom da uloži u dodatan posao odlučio je zasaditi upravo sibirsku borovnicu (haskap) na obiteljskoj zemlji u blizini Koprivnice.
– Imao sam bakinu kuću i maminu parcelu od 4000 kvadrata, a uz tu sam zemlju još otkupio i dosta okolnih parcela. Zasadio sam haskap jer je to najskuplja kultura, trenutno se cijena kilograma kreće između 10 i 16 eura – rekao nam je Branimir koji je na plantaži veličine tri hektara u Subotici Podravskoj zasadio 5000 sadnica ovog izuzetno zdravog voća.
Skeptici
Boravak u Australiji i Novom Zelandu 2015. godine potaknuo je Branimira da počne razmišljati o promjenama u svom načinu života jer tamo mnogi žive samo od poljoprivrede. Odlučio je riskirati i maknuti se na jedno vrijeme od IT svijeta. U početku nije imao podršku svojih bližnjih, bili su dosta skeptični zbog samog rizika jer ni oni nisu imali iskustva ni veze s poljoprivredom. Shvatili su da misli ozbiljno tek kad je počeo posjećivati druge plantaže i skupljati iskustva.
Branimir je uspio ostvariti financijsku potporu iz fondova Europske unije, a u tome mu je u velikoj mjeri pomogla i njegova informatička pismenost. Dokumentaciju je temeljito pripremao pune četiri godine, a sada je u tijeku realizacija projekta. Uz postojeću plantažu, u tijeku je izgradnja nove garaže za poljoprivredne strojeve, prostora za preradu voća, hladnjače i poslovno-stambenog dijela za usluge programiranja. Završetak izgradnje planiran je do kolovoza ove godine.
– Na početku sam planirao investiciju od 13.000 eura, a sada se ona popela već na 500.000 eura – kaže Branimir.
U tijeku je berba jer su bobice haskapa sada savršeno zrele. Branimir se brine za prodaju, plasman i transport, a plodove ubiru berači. Najveći dio uroda prodaje dostavom na kućni prag.
– To je uvijek bolje nego prodaja trgovinama. Istina je da treba uložiti više truda, ali isplati se. Moj je koncept da se danas bere, a sutra je već voće kod kupaca. Ako prodajem trgovinama, ne može se garantirati ta kvaliteta, jer to je eko voće i mora biti plasirano odmah sljedeći dan – kaže Branimir.
Prošle godine urod je bio 2,5 tone haskapa. Za ovu već ima unaprijed prodano tonu i pol, ali kaže da je teško procijeniti koliki će biti ovogodišnji urod. Posljednjih godinu i pol Branimir radi i kao programer za Svjetsku zdravstvenu organizaciju i to na neprofitabilnim društveno-korisnim projektima.
– Izrađujem aplikacije koje stvarno pomažu ljudima. Trenutno sam jako zaposlen i oko toga, ali moja je želja u budućnosti se posvetiti samo plantaži.
Osim haskapa, zasadio je i 10 različitih sorti američkih borovnica te voćnjak šljiva, jabuka i kruški. Diljem cijele plantaže postavio je takozvane hotele za korisne kukce i solitarne pčele koje je sam dizajnirao.
– Izradili smo 25 kućica. Te pčele izlaze na nižoj temperaturi od medonosnih, a haskap cvate krajem veljače kad je još hladno, tako da je to dosta važno za oprašivanje – kaže Branimir.
U obiteljskom vinogradu nedaleko od plantaže zasadio je i hektar stabala badema za kojeg kaže da je izuzetne kvalitete.
Podravski badem
– To je pravi ekološki domaći podravski badem. Dosta je teško uzgojiti ga, iziskuje dosta brige. Badem cvate jako rano u veljači, a upravo razdoblje mraza je dosta rizično i za plod. Prošle godine ubrali smo samo 30 kilograma koje sam prodavao po 20 eura za kilogram. Ljudi nisu pitali za cijenu, jer je okus stvarno poseban, taj je badem sasvim drugačiji nego onaj u dućanima. – kaže Branimir.
Njegova je želja potpuno se posvetiti samo uzgoju haskapa i maknuti se skroz od programiranja, ali želi prvo stvoriti dobre temelje da bi mogao pristojno od toga živjeti.
– Svi danas rade na računalima i u uredima. Ja to želim skroz maknuti iz svog života. Želim kositi travu, uživati u prirodi, a i troškovi života na selu su puno manji nego u gradu – kaže Branimir koji već razmišlja i o novim investicijama.
Uz plantažu haskapa, u sljedećih tri do pet godina planira izgraditi izletište s umjetnim jezerom, poučnom stazom i kušaonicom vina.
– Cilj mi je surađivati i s turističkim zajednicama te da taj prostor ima i edukativan karakter. Mjere ruralnog razvoja dostupne su do 2030. godine i do tada mislim sve finalizirati – otkriva Branimir.
