Svakog ljeta i jeseni poljoprivrednici diljem Hrvatske trpe velike štete od divljači, a posebno divljih svinja koje se iz šuma spuštaju na poljoprivredne površine i ubiru ljetinu i jesenske plodove prije no što to stignu proizvođači hrane.
Svi pokušaji plašenja ovih životinja, dizanja ograda i dežurstava nisu dali velike rezultate jer ispred vepra s kljovama, teškog više od 200 kilograma nema pomoći, ako na raspolaganju imate samo drvenu motku.
Naložen odstrel
Kako bi se smanjile štete od divljih svinja, Ministarstvo poljoprivrede donijelo je naredbu kojom je lovačkim društvima naložen odstrel veprova i smanjenje brojnog stanja ove divljači. Iz Ministarstva naglašavaju da je naredba i dalje na snazi, premda je do 31. ožujka ove godine bilo potrebno smanjiti brojno stanje divljih svinja do biološkog minimuma u onim lovištima gdje je lovnogospodarskim planom utvrđen planirani matični fond divlje svinje, neovisno radi li se o glavnoj ili sporednoj vrsti.
Kako nam je objasnio Koprivničanac Krešimir Krapinec, profesor na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije koji se specijalizirao za pitanja lovnog gospodarenja te je predsjednik komisije za lovišta Koprivničko-križevačke županije, divlja svinja je svejed, čini štetu poljoprivredi i stočarstvu, a ima veliku reproduktivnu moć, a sve je to doprinijelo da se raširi na nova područja.
Unutar četiri godine, koliko su na snazi nove mjere, u našoj županiji rapidno je pao broj divljih svinja, napominje Krapinec koji već 14 godina radi na Medvednici i susreo se sa svačim.
– Režemo maternice, jajnike, vadimo fetuse, ali divljih svinja smo ima i ima. Smatram da dokle god ćemo imati poljoprivredu koja daje dostupnu hranu na velikim površinama, do tada ćemo imati i štetu od svinja – naglašava Krapinec.
Dodaje kako i to opet ovisi od lovišta do lovišta jer primjerice, u Koprivničkim Bregima, u kojima je Krapinec član lovačkog društva, štete nema. Na pitanje zašto je to tako, kazao nam je kako im tamo poljoprivredna kultura ne odgovara.
Što se tiče šteta, kaže da su one najveće zabilježene uz Dravu i Bilogoru.
Nije sve u lovcima
– Lovci su stalno na terenu i pucaju u enormne količine divljih svinja, no nije sve samo u lovcima – ističe i naglašava kako treba pričekati da ova odredba Ministarstva potraje pa će se onda možda ipak nešto moći učiniti, odnosno spriječiti velika količina štete.
Naglašava kako u poljoprivrednim područjima divlja svinja nije poželjna vrsta i način na koji se dosad s njima gospodarilo kod nas se ne radi nigdje.
– Primjerice u Velikoj Britaniji je na snazi zakon kojim je dopušteno gospodariti divljim svinjama isključivo ako se nalaze u ograđenom prostoru. Kad se nađe izvan ograde, odmah se puca na nju – pojašnjava nam i dodaje da na divlju svinju kod nas država obračunava cijenu na lovozakupnine što nikako nije u redu i tako je se nikada nećemo riješiti. Napominje kako je prioritet u Hrvatskoj proizvodnja hrane, a ne proizvodnja divlje svinje što nikako da svi shvatimo.
