Poznati đurđevački karikaturist, ilustrator, pjesnik, fotograf, dokumentarist i pasionirani kolecionar Đuro Janči već više od 45 godina djeluje na hrvatskom kulturno-umjetničkom polju. Iza ovog samozatajnog umjetnika s impresivnim životopisom i nebrojenim talentima brojni su projekti koje bi teško bilo sve navesti u ovih nekoliko skromih redaka. No spomenimo kako je Janči, osim likovnih uradaka i bavljenja karikaturom, ostavio snažan trag kao vrsni ilustrator, grafički i tehnički urednik u brojnim časopisima za književnost i kulturu, a utemeljitelj je i prve đurđevačke tiskare te podravskog magazina Domaća gruda.
Jančijeva svestranost i senzibilitet izviru iz svake pore njegova stvaralačkog opusa u što smo se mogli uvjeriti prilikom nedavnog posjeta tijekom kojeg se prisjetio svojih umjetnčkih početaka te nam pokazao i dio svoje impozante arhive koja brižno čuva kulturno-povijesnu baštinu grada Đurđevca.
– Oduvijek sam volio crtati i skicirati, od djetinjstva sam živio u svijetu crteža i stripova koji su me jako privukli. Svaki trenutak iskoristio bih da nešto pribilježim olovkom i, kako je vrijeme prolazilo, rastao sam u tehnici. Prve ozbiljne likovne korake napravio sam, sada već davne, 1971. godine kao suradnik ilustrator dječje enigmatike mjesečnika Mali koncil, a ubrzo nakon toga postao sam i ilustrator Hrvatskog književnog društva sv. Čirila i Metoda – prisjetio se Janči.
Nakon što je objavio i izložio 40-ak radova u tehnici ulja na staklu te crteža u tušu, Janči je po završetku srednje škole s velikim žarom krenuo put zagrebačke Akademije likovne umjetnosti na kojoj je želio odabrati smjer grafike, no nažalost, unatoč talentu koji je imao, nije uspio upisati toliko željeni fakultet.
– Jako me pogodilo to što me nisu primili, samo oni znaju svoje razloge, no čini mi se da sam u ono doba bio nepodoban zbog svoje katoličke vjeroispovijesti i suradnje sa zagrebačkom nadbiskupijom. Prijemni je trajao pet dana i nakon što sam gotovo sve prošao, dobio sam odbijenicu i zauvijek su mi zatvorena vrata – s dozom tuge nam je ispričao Janči te dodao kako u njegovoj klasi nisu primili niti poznatog ilustratora Mirka Ilića koji je razočaran otišao put SAD-a i tamo napravio svjetsku karijeru.
Okolnosti na Akademiji nisu ga obeshrabrile pa je u narednim godinama pronašao način da izrazi svoj kreativni žar i umjetnički potencijal. Objavio je na stotine ilustaracija i grafika u raznim publikacijama, crtao je idejna rješenja i logotipe, ilustrirao slikovnice, pjesmarice, enigmatske časopise, grafički uređivao magazine i novine te sudjelovao na brojnim kulturno-umjetničkim projektima. Ljubav prema umjetnosti nije ga napustila ni danas kad se, u zreloj životnoj dobi, u mislima osvrće na svoj rad tijekom godina.
– Mnogo sam toga u životu radio, a napravio sam sigurno više od 1500 ilustracija i crteža, bavio se fotografijom i bilježio kulturna i društvena događanja Đurđevca, izlagao na izložbama, pisao i objavljivao poeziju na kajkavskom narječju te aktivno sudjelovao u kulturnom životu grada. No na kraju je moja najveća ljubav karikatura za koju nikada nisam izgubio inspiraciju. Pratio sam sva zbivanja oko sebe i stvarao šaljive kontekste s porukom, mislim da su to ljudi vrlo dobro prihvaćali. Utemeljio sam i prvu izložbu karikatura u Đurđevcu, a sudjelovao sam i u osnivanju Hrvatskog društva karikaturista. Ljubav prema karikaturi neće prestati nikada – kazao je Janči pokazujući nam neke od svojih radova
Uz karikaturu Janči se iskazao i kao vrsni amaterski fotograf s kolekcijom u kojoj se nalazi više od 20 tisuća negativa i dijapozitiva kojima je sačuvao povijest te kulturni identitet Đurđevca i njegovih stanovnika. Uz to, tijekom 40-ak godina prikupio je vrijednu arhivsku građu koju brižno čuva u svojoj zavičajnoj kolekcionarskoj zbirci, a dio zbirke koja se odnosi na duhovnu baštinu donirao je zagrebačkoj nadbiskupiji. Ovih dana priprema se za još jednu donaciju, kako bi njegov trud i ostavština ipak ostala sačuvana. Naime, Janči već godinama prikuplja materijale o Đurđevcu koje želi objediniti u monografiju koja bi popularizirala lulturno-povijesnu baštinu grada.
– Zamislio sam slikopisnu monografiju koja bi na najljepši način provela čitatelje kroz našu bogatu povijest. Uistinu imamo što pokazati, ovo je vrijedan projekt koji će spasiti od zaborava brojne događaje, ljude i teme iz nekadašnjeg sela i današnjeg grada Đurđevca. Vjerujem kako će i sadašnja gradska uprava nastaviti s podrškom koju mi je pružio bivši gradonačelnik Željko Lacković te da će projekt zaživjeti. Očuvanje kulture i baštine mora biti lišeno bilo kakvih političkih podobnosti radi nas samih, ali i budućih generacija koje dolaze – nadahnuto je zaključio Janči.
