Koprivnica je završetkom Pilot projekta razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama dobila više zelenila, uređenije javne prostore, nove sadržaje za građane, ali i konkretna rješenja koja bi trebala pomoći gradu u prilagodbi klimatskim promjenama.
Naime, tijekom godinu i pol provedbe posađeno je 211 novih stabala, 1.370 trajnica i 218 grmova, uređeni su gradski i eko vrtovi, Muzejski trg i dio Esterove ulice, a obnovljena je i kuća u Esterovoj 19.
Projekt je vrijedan 1.167.521,68 eura, od čega je 1.033.622,83 eura osigurano sredstvima Europske unije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.–2026. godine. Nositelj projekta bio je Grad Koprivnica, a provodio se od ožujka 2025. do kraja kolovoza ove godine.
Kako ističe zamjenica gradonačelnika Ksenija Ostriž, projekt je proizašao iz Strategije zelene urbane obnove Grada Koprivnice, donesene krajem 2023. godine.
– To su dokumenti koje zapravo svi gradovi u Hrvatskoj i u Europskoj Uniji moraju donijeti kako bi se nekako što bolje mogli nositi sa klimatskim promjenama i kako bi život u gradovima bio što kvalitetniji – pojasnila je Ostriž.
Ovo nije prvi projekt koji Koprivnica provodi u skladu s ciljevima svoje strategije. Prema riječima zamjenice gradonačelnika, ranije su završene i pješačko-biciklističke staze od Draganovca do Štaglinca, koje su također oplemenjene zelenilom i stablima. Aktualni projekt drugi je projekt iz Strategije zelene urbane obnove koji je Grad uspješno prijavio na javni poziv.
Kroz njega je, kaže Ostriž, osigurano gotovo 1,1 milijun eura za konkretne zahvate kojima se javni prostori trebaju učiniti zelenijima, otpornijima i kvalitetnijima za građane.
– Mi smo unutar tog projekta zasadili nove zelene površine, uredili gradske vrtove, šetnicu, postavili urbanu opremu, klupe, kante i drugo. Obnovili smo u potpunosti kuću u Esterovoj 19 te od jednog posljednjeg dijela Esterove ulice koji je već dugi niz godina u GUP-u bio predviđen da bude pješačka zona upravo to i uredili – rekla je Ostriž.
Jedan od najvidljivijih rezultata projekta svakako je veliko ozelenjivanje pojedinih dijelova grada. Ukupno je posađeno više od 200 novih stabala, više od 1.300 trajnica i više od 200 grmova, a sadnja je provedena na više različitih lokacija.
– Zapravo je unutar svakog od tih projekata puno toga posađeno i podsađeno. Krenuli smo od gradskih vrtova u Špoljarskoj ulici, gdje su posađena stabla koja su s popisa dozvoljenih stabala, odnosno lokalna su, uz samu obalu našeg potoka Koprivnica – istaknula je Ostriž.
U sklopu uređenja prostora zajedničkih eko vrtova i dječjeg igrališta u Špoljarskoj ulici uređena su i mjesta za odmor. Postavljeno je devet klupa, dok je dodatnih sedam klupa postavljeno na području Muzejskog trga. Zelenilo se proteže i prema Gupčevoj ulici, gdje su posađeni grmovi i druge prikladne biljne vrste, a dodatno je uređen i prostor Muzejskog trga.
Projekt nije bio usmjeren samo na povećanje količine zelenila. Posebna pažnja posvećena je očuvanju bioraznolikosti, pa je na uređenim lokacijama postavljeno i pet hotela za kukce. Njihova je uloga, pojašnjava Ostriž, privući korisne kukce koji prirodnim putem smanjuju broj štetnika i bolesti u vrtovima, ali istodobno sudjeluju i u oprašivanju biljaka. Time se, dodaje, stvaraju uvjeti za povećanje prinosa u eko vrtovima, ali i očuvanje biološke raznolikosti.
Važan dio projekta odnosi se upravo na prilagodbu klimatskim promjenama, a jedno od konkretnih rješenja uvedeno je u zajedničkim eko vrtovima u Špoljarskoj ulici.
– Osnovno je bilo omogućiti korištenje akumulirane kišnice putem novog sustava navodnjavanja u zajedničkim eko-vrtovima. Za one koji možda ne znaju, riječ je o gradskom prostoru u kojem Udruga Kopriva daje parcele na korištenje našim sugrađanima, koji ondje uzgajaju voće i povrće te cvijeće. U sklopu projekta eko-vrtovi dobili su novi sustav navodnjavanja, kao i sjenicu sa zelenim krovom. Uklonjene su i invazivne biljne vrste kako bi se pridonijelo bioraznolikosti i otpornosti tog urbanog prostora – rekla je Ostriž.
Posebna rješenja uvedena su i na Muzejskom trgu, gdje su, uz infrastrukturne zahvate, uređeni kišni vrtovi. Oni imaju važnu ulogu u zadržavanju oborinske vode i smanjenju rizika od bujičnih poplava, objašnjava.
Esterova dobila pješačku zonu
No, uređenje prostora nije se zaustavilo samo na zelenoj infrastrukturi. Posljednji dio Esterove ulice, koji je godinama bio predviđen za pretvaranje u pješačku zonu, dobio je novu funkciju.
– Zajedno s tim zelenim dijelom zaustavljen je i promet, odnosno prometovanje automobila kroz samu ulicu. Stvorena je pješačka zona tako da se i na taj način zapravo utjecalo na klimatske okolnosti i kvalitetu zraka – kazala je Ostriž.
Time je jedan dio središta grada dobio prostor u kojem prednost više nemaju automobili, već pješaci i boravak na otvorenom. U kombinaciji s novim zelenilom i urbanom opremom, cilj je stvoriti kvalitetniji javni prostor koji građani mogu koristiti za svakodnevni boravak, odmor i druženje.
Projekt je pritom obuhvatio i obnovu kuće u Esterovoj 19, čime je postojeća gradska imovina ponovno stavljena u funkciju. Upravo je to jedan od primjera primjene načela kružnog gospodarenja prostorom – umjesto stvaranja novih prostora, postojeći se obnavljaju, prilagođavaju i ponovno koriste.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
