Drava je rijeka iznimne prirodne vrijednosti no njezine ljepote sve češće narušavaju prizori otpada uz obale i u prirodi.
Upravo je taj problem potaknuo Matiju Hlebara, predsjednika Udruge za održivi razvoj Hrvatske, da pokrene projekt “Očistimo Dravu od smeća i čuvajmo je čistom”, zamišljen kao trajna inicijativa koja će povezati građane, lokalne zajednice, organizacije i poduzeća. Kako nam je objasnio, cilj je stvoriti sustav u kojem svatko može pridonijeti očuvanju rijeke, ne samo organiziranim akcijama čišćenja nego i tijekom svakog posjeta njezinim obalama.
Ljubav prema Dravi od malih nogu
Hlebarova povezanost s Dravom traje od ranog djetinjstva. Iako nije rođen uz njezine obale, obitelj ga je na rijeku dovela prije sedme godine života.
– Od tog trenutka, život Drave i moj život nekako postaju neraskidivo povezani, neprekidno se isprepliću, nekad manjim, a nekad većim intenzitetom. Kroz godine odlazim na Dravu, promatram je i divim joj se. Često imam osjećaj da teče mojim žilama i protječe kroz mene – ističe Hlebar, dodajući kako je ljubav prema rijeci prenio i na svoju djecu, s kojom danas dijeli brojne trenutke na njezinim obalama i vodama.
Upravo ga je sve češći prizor smeća tijekom šetnji uz rijeku potaknuo na djelovanje. Uz osobnu povezanost s Dravom, važnu ulogu imala je i svijest o rastućem onečišćenju te odgovornosti koju svatko od nas ima prema prirodi.
– Moja savjest mi jasno poručuje da moram osobno preuzeti odgovornost za prepoznati problem, provesti u svakodnevni život sustavno rješenje i djelovati za održivi razvoj krajeva i regija uz Dravu – objašnjava.
Otpad koji pronalazi uz Dravu obuhvaća različite vrste smeća koje proizvodi suvremeno društvo, a među najčešćima je, prema njegovu iskustvu, plastična ambalaža. Problem je posebno vidljiv na mjestima koja ljudi često posjećuju. Iako nema podatke o količinama otpada koje se godišnje prikupe ili trajno zadržavaju u okolišu, iskustva s terena pokazuju mu da su razmjeri onečišćenja zabrinjavajući.
– Ono što pouzdano znam jest da nijednoj vrsti smeća nije mjesto na Dravi jer Drava nije ničije smetlište – poručuje.
Hvalevrijedan projekt
Projekt “Očistimo Dravu od smeća i čuvajmo je čistom” je zato zamišljen kao dugoročno i sustavno rješenje, a ne kao jednokratna akcija čišćenja.
– Moja ideja se temelji na dugoročnoj viziji ciljeva koje ovim projektom želim postići. Svjestan sam da je pred nama dug put koji moramo prolaziti zajedno, korak po korak, u suradnji, razumijevanju i međusobnoj podršci. Nastali problem ne može se riješiti preko noći. Na njegovo rješavanje nisu primjenjiva instant ni polovična rješenja – napominje.
Prvi koraci tako uključuju pronalazak lokalnog ili regionalnog proizvođača recikliranih vreća koji će prepoznati vrijednost inicijative te uspostavljanje suradnje sa zainteresiranim zajednicama, organizacijama i pojedincima duž rijeke. Posebnost projekta bit će mogućnost da građani tijekom svojih posjeta Dravi sami prikupljaju otpad. Planirano je postavljanje mjesta na kojima će moći besplatno preuzeti reciklabilne vrećice, a nakon prikupljanja smeća ostaviti ih na za to predviđenim lokacijama.
– Besplatne reciklabilne vrećice/vreće za skupljanje smeća na Dravi koje će posjetitelji moći preuzeti na određenim mjestima, a zatim ondje ostaviti sa skupljenim smećem će u predstojećim koracima razvoja projekta biti definirana u suradnji sa zainteresiranim zajednicama uz tok rijeke i potom javno komunicirana. Za preuzimanje i daljnje zbrinjavanje otpada s definiranih mjesta će biti zaduženi ovlašteni skupljači i zbrinjavatelji otpada na području pojedinih lokalnih zajednica. Krajnji cilj je razvrstavanje i upotreba, recikliranje skupljenog smeća kao korisne sirovine za proizvodnju novih proizvoda koji će u budućnosti doprinijeti razvoju održivog turizma uz Dravu – objašnjava Hlebar.
Građani kao čuvari rijeke
Jedan od najvažnijih ciljeva inicijative jest promjena odnosa prema prirodi. Kako ističe, građani neće biti samo sudionici povremenih akcija nego aktivni dionici sustava koji potiče odgovornost za okoliš. Edukacija i informiranje trebali bi pridonijeti stvaranju navike da otpad ne ostavljamo u prirodi, ali i da pokupimo ono što su ondje ostavili drugi.
– Građani će se preobraziti iz sadašnjeg problema u buduće rješenje. Putem izgrađenog sustava reciklabilnih vreća postat će aktivni sudionici u čišćenju Drave i njezinu očuvanju. Postat će istinski zaštitnici i čuvari Drave – naglašava Hlebar.
Kontinuitet projekta planira se osigurati postupnim širenjem suradnje duž cijelog toka rijeke te redovitim javnim predstavljanjem okolišnih, društvenih i ekonomskih rezultata. Uspjeh će se ponajprije mjeriti očišćenim područjima i sposobnošću da se ona takvima i očuvaju.
Pred inicijativom je dug put, a njezin razvoj ovisit će o spremnosti različitih dionika da se uključe i zajednički djeluju. Hlebar pritom naglašava da projekt ostaje trajno otvoren svima koji žele pridonijeti njegovim ciljevima.
– Jedna je Drava, jedinstvena i neponovljiva. Osvijestimo to ako još nismo i učinimo sve što je u našoj moći. Vrijeme za djelovanje je sada – zaključuje Hlebar.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
