Brzo se šire, potiskuju domaće vrste i mijenjaju prirodna staništa. Od prave svilenice i japanskog dvornika do crvenouhe kornjače i signalnog raka – invazivne strane vrste predstavljaju ozbiljan izazov za očuvanje bioraznolikosti, a njihova prisutnost zabilježena je i diljem Koprivničko-križevačke županije.
Na livadama, uz rijeke, u šumama i jezerima sve češće susrećemo vrste koje ondje prirodno ne pripadaju. Riječ je o invazivnim stranim biljnim i životinjskim vrstama koje se, nakon što dospiju na novo područje, brzo šire i negativno utječu na domaće vrste i njihova staništa. Njihova prisutnost nije samo pitanje očuvanja prirode, već može imati posljedice i za zdravlje ljudi te gospodarstvo.
Iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije objašnjavaju kako su invazivne biljne vrste one čije širenje negativno utječe na bioraznolikost, zdravlje ljudi ili uzrokuje ekonomsku štetu.
– Uništavaju staništa i prijete bioraznolikosti, destabiliziraju ekosustave, mijenjaju uvjete na staništu, utječu na zdravlje ljudi, a čine i ekonomsku štetu – upozoravaju iz Ustanove.
Biljke koje potiskuju domaće vrste
Kako su objasnili, invazivne biljke natječu se s autohtonim vrstama za prostor, a zbog brzog i intenzivnog širenja mogu u kratkom vremenu zauzeti velika područja. Neke od njih ispuštaju i kemijske tvari koje negativno utječu na rast, razvoj i klijavost drugih biljaka, čime dodatno otežavaju opstanak domaće vegetacije.
Među biljnim vrstama koje se nalaze na europskom popisu invazivnih stranih vrsta, a prisutne su u Hrvatskoj, nalaze se prava svilenica, žljezdasti nedirak, žljezdasti pajasen, japanski hmelj i japanski dvornik. Na području Koprivničko-križevačke županije biljne invazivne vrste zabilježene su na različitim lokacijama diljem županije.
– Njihovo uklanjanje zahtijeva sustavan pristup i kontinuirano praćenje jer jednokratna intervencija često nije dovoljna da bi se spriječilo ponovno širenje – ističu.
Crvenouha kornjača ugrožava našu barsku kornjaču
Jedan od prepoznatljivijih primjera invazivnih životinjskih vrsta je crvenouha kornjača (Trachemys scripta), koja predstavlja izravnu prijetnju našoj autohtonoj barskoj kornjači (Emys orbicularis).
Kako objašnjavaju iz Javne ustanove, crvenouha kornjača s barskom se natječe za hranu, stanište, mjesta za sunčanje i polaganje jaja. Pritom je snažnija i agresivnija, brže se razmnožava te ima više legla godišnje.
Osim nje, prijetnju riječnim i jezerskim ekosustavima predstavljaju i signalni rak, mramorni rak, bizamski štakor, nutrija, sunčanica, bezribica i crni somić. Invazivne životinje mogu se natjecati s domaćim vrstama za hranu i prostor, mijenjati uvjete na staništima, prenositi bolesti, pa čak i križati se s autohtonim vrstama.
– Problem je što se jednom udomaćene populacije teško kontroliraju. Invazivne životinje često nemaju prirodnih neprijatelja, intenzivno se razmnožavaju, a mogu naseljavati i nepristupačna područja na kojima ih je teško pronaći i ukloniti – upozoravaju.
Od Šoderice do Đurđevačkih pijesaka
Javna ustanova redovitim terenskim obilascima zaštićenih i Natura 2000 područja prati stanje invazivnih vrsta. Na temelju prikupljenih podataka provodi i konkretne aktivnosti kontrole i uklanjanja.
– Na jezeru Ribnjak u blizini Šoderice te na ribnjaku u Križevcima provodi se praćenje i uklanjanje crvenouhe kornjače, uz pomoć sunčališta i vrša. U blizini Botova i Ždale uklanja se prava svilenica, dok se kod Lepe Grede provode aktivnosti uklanjanja žljezdastog nedirka. Na rijeci Dravi kod Legrada prati se japanski hmelj – poručuju u Javnoj ustanovi i dodaju da se posebne aktivnosti provode i na deset lokacija Regionalnog parka Mura-Drava u blizini Legrada, gdje se uklanjaju amorfa ili čivitnjača, zlatnica, ambrozija i japanski dvornik. Pritom se koriste mehaničke metode poput košnje, malčiranja, rezanja i ručnog čupanja.
Ustanova najavljuje i proširenje aktivnosti na jezera Jegeniš-Dezinfekcija i Gabajeva Greda, gdje će se provoditi kontrola crvenouhe kornjače, kao i uklanjanje zatečenih invazivnih vrsta na području Posebnog geografsko-botaničkog rezervata Đurđevački pijesci.
Aktivnosti se provode i kroz projekte “Kontrola populacija prioritetnih invazivnih stranih vrsta u Koprivničko-križevačkoj županiji”, “LIFE RESTORE for MDD” te “Uklonimo nepoželjno i poboljšajmo poželjno na zaštićenim i/ili Natura 2000 područjima u Koprivničko-križevačkoj županiji”.
Građani mogu biti važan dio rješenja
U borbi protiv invazivnih vrsta važnu ulogu imaju i građani. Iz Javne ustanove ističu kako kroz edukativna predavanja i informacije na svojim internetskim stranicama nastoje upoznati javnost s opasnostima koje te vrste predstavljaju.
– Građani koji u prirodi uoče biljku ili životinju za koju sumnjaju da je invazivna, svoje opažanje mogu prijaviti putem internetske stranice Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije “Invazivne strane vrste” ili mobilne aplikacije “Invazivne vrste u Hrvatskoj”. Važno je pritom ne premještati i ne puštati životinje u prirodu, kao ni samoinicijativno uklanjati nepoznate vrste bez prethodne provjere i odgovarajućih uputa – zaključuju.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
