Zamislite prostor u kojem jabuke, kruške i breskve rastu uz mirisnu lavandu, ružmarin, mentu i timijan, a plodove, kada dozriju, mogu ubrati studenti, stanovnici grada i slučajni prolaznici.
Umjesto strogo uređenih redova voćaka ili klasičnih parkovnih travnjaka, ondje se razvija mali, raznoliki ekosustav koji slijedi ritam prirode. Upravo je to ideja šume hrane na Kampusu Sveučilišta Sjever u Koprivnici, projekta koji spaja ekologiju, održivu proizvodnju hrane i društvenu odgovornost.
Na površini od približno desetine hektara posađeno je više od 900 biljaka, među kojima je 150 voćaka te oko 750 sadnica aromatičnog i začinskog bilja. Iako se njezina posebnost može mjeriti brojem sadnica, njezin je pravi potencijal u načinu na koji su one povezane i u koristima koje takav prostor može donijeti ljudima i okolišu.
Više od voćnjaka
Za razliku od klasičnog voćnjaka ili povrtnjaka, šuma hrane oblikuje se prema načelima permakulture i uzoru na prirodnu šumsku strukturu. Različiti biljni slojevi, od prizemnog bilja i grmlja do nižih i viših stabala, stvaraju složeniji ekosustav i omogućuju učinkovitije korištenje prostora.
U Koprivničkom Komunalcu, koji sudjeluje u razvoju i održavanju ovog prostora, ističu da je projekt zamišljen kao spoj nekoliko važnih ciljeva.
– Šuma hrane na kampusu Sveučilišta Sjever posebna je po tome što objedinjuje proizvodnju hrane, očuvanje bioraznolikosti, prilagodbu klimatskim promjenama i uključivanje lokalne zajednice – navode.
Kako objašnjavaju, rastom vegetacije povećava se površina pod krošnjama, osigurava hlad i pridonosi zadržavanju vode tijekom obilnijih oborina. Raznolikost biljnih vrsta pritom stvara povoljnije uvjete za razvoj različitih organizama. Za razliku od mnogih klasičnih gradskih zelenih površina, šuma hrane nije samo prostor za odmor i boravak na otvorenom, nego i mjesto proizvodnje hrane, učenja i aktivnog sudjelovanja građana.
Njezina se vrijednost pritom ne gradi preko noći.
– Posebnost šume hrane jest u tome što se ona razvija postupno. Pratimo kako pojedine vrste uspijevaju na konkretnoj lokaciji i na temelju tih iskustava prilagođavamo daljnju sadnju i njegu – objašnjavaju.
Plodovi dostupni svima, odgovornost zajednička
Jedna od najzanimljivijih dimenzija koprivničke šume hrane njezina je otvorenost. Kada plodovi dozriju, građani, studenti i ostali posjetitelji mogu ih slobodno ubrati i koristiti. Hrana tako postaje zajednički resurs, a zelena površina dobiva i snažnu društvenu ulogu.
– Važno nam je da građani šumu hrane ne doživljavaju samo kao posađeno zelenilo, nego kao prostor koji pripada zajednici i o kojem zajednica zajedno brine. Zato su u sadnje i naknadne podsadnje uključeni učenici osnovnih škola, vrtićarci, studenti, umirovljenici, volonteri, zaposlenici Komunalca i predstavnici lokalnih tvrtki – pojašnjavaju u Komunalcu i dodaju da djeca i mladi kroz praktičan rad mogu upoznati prirodne procese, razumjeti koliko je vremena potrebno da biljka naraste i donese plod te osvijestiti važnost zdravog tla, vode i bioraznolikosti. Istodobno se razvijaju osjećaj odgovornosti prema zajedničkom prostoru i povezanost među generacijama.
Suša kao ispit otpornosti
Ovogodišnje ljetne vrućine i sušna razdoblja pokazali su da se ni u ovako osmišljenom ekosustavu sve biljke ne prilagođavaju jednako uspješno. Dio posađenih vrsta nije uspio razviti dovoljno snažan korijenski sustav koji bi im omogućio preživljavanje dugotrajnih visokih temperatura i nedostatka vode.
– Pri procjeni stanja ne promatramo samo trenutačni izgled biljaka, nego i njihov rast, vitalnost, stanje lišća, razvoj mladih izboja i oporavak nakon stresnih razdoblja. Važno je razlikovati i potrebe pojedinih biljaka, jer se one razlikuju ovisno o vrsti, starosti, razvijenosti korijena i položaju na kojem rastu. U šumi hrane ne želimo primjenjivati jednaka rješenja za sve vrste, nego na temelju opažanja utvrditi gdje je potrebna dodatna njega, a gdje se biljke uspješno razvijaju uz minimalne intervencije – ističu.
Prema informacijama Komunalca, nakon ljeta ostalo je i posušenih biljaka, dok su se voćke i pojedine aromatične vrste pokazale otpornijima. Među njima su lavanda, ružmarin, matičnjak, menta i timijan. Ekstremne uvjete teže su podnijele neke bobičaste vrste, poput borovnice i maline.
Mali urod danas, veći potencijal sutra
Iako je projekt već prepoznatljiv po svojoj veličini i ideji, za obilniju berbu potrebno je još vremena. Šuma hrane trenutačno je u fazi razvoja, pa su ovogodišnji plodovi tek skroman nagovještaj onoga što bi u budućnosti mogla pružati.
– Radi se o dva tri ploda po voćki kao što su mlade jabuke, breskve, kruške. Voćke i druge višegodišnje biljke trebaju vrijeme da se dobro ukorijene i razviju, pa se njihova rodnost ne može promatrati jednako kao u nasadu koji je dosegnuo punu proizvodu zrelost. S godinama očekujemo postupno povećanje prinosa pojedinih vrsta, uz uvjet da im odgovaraju lokalni uvjeti – navode u Komunalcu.
Pritom će, nasatvljaju, važnu ulogu imati i studenti Sveučilišta Sjever, koji će u sklopu svojih praktikuma sustavno pratiti urod. Prikupljanje podataka o količini i kvaliteti plodova omogućit će bolje razumijevanje uspješnosti pojedinih vrsta te pomoći u planiranju budućih sadnji.
Jesen je ujedno razdoblje pripreme za novi vegetacijski ciklus.
– U ovom dijelu godine naglasak je na praćenju stanja biljaka, procjeni njihovih potreba i pripremi tla za sljedeću sezonu. Među važnijim zahvatima su uklanjanje bolesnih i oštećenih biljnih dijelova kada je to potrebno, pregled mladih sadnica, dopuna malča na mjestima na kojima je to potrebno te priprema površina za nove sadnje – govore u Komunalcu.
Kako objašnjavaju, cilj nije intenzivno uređivati svaki dio površine, nego stvarati uvjete za zdrav rast uz što bolje korištenje prirodnih procesa.
Pogled prema budućnosti: zelena učionica i zajednički prostor
Daljnji razvoj koprivničke šume hrane temelji se na kombinaciji dugoročnog planiranja i prilagodbe iskustvima s terena. Nove vrste biraju se prema njihovim ekološkim zahtjevima, mogućnosti prilagodbe lokalnim uvjetima, međusobnim odnosima i ulozi u cjelokupnom sustavu. Pritom je važno razvijati različite visinske slojeve i razdoblja cvatnje kako bi prostor s vremenom postao funkcionalniji i raznolikiji.
Planovi za sljedeće godine uključuju praćenje postojećih biljaka, redovite podsadnje, povećavanje raznolikosti i nastavak suradnje s građanima, obrazovnim ustanovama i drugim partnerima.
– Za pet ili deset godina voljeli bismo vidjeti razvijen, raznolik i produktivan ekosustav koji redovito daje plodove, pruža prostor za odmor i učenje te pokazuje da se i u urbanom okruženju mogu uspješno povezati priroda, hrana i zajednica. Naš je cilj da Šuma hrane bude primjer kako se javne zelene površine mogu razvijati u funkcionalne prostore koji istodobno doprinose kvaliteti života građana, očuvanju prirode i jačanju svijesti o održivom korištenju prostora – poručuju iz Komunalca.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
