Europa se zagrijava brže od globalnog prosjeka, a Hrvatsku očekuju sve dulja i toplija razdoblja s manje oborina.
Klimatske promjene pritom posebno snažno pogađaju stabla u gradovima, koja već žive u znatno nepovoljnijim uvjetima nego stabla u prirodnom okruženju. Posljedice dugotrajne suše često nisu vidljive odmah, a šteta nastala tijekom ljeta može se na stablu pokazati tek mjesecima ili čak sezonama kasnije.
Na problem sve većeg klimatskog stresa za urbana stabla upozorava Fran Poštenjak, prvi hrvatski doktor za drveće. Kako ističe, stabla u gradovima suočena su s kombinacijom visokih temperatura, manjka vode i nepovoljnih uvjeta tla, zbog čega im je potrebna sustavna i pravodobna njega.
– Prvo treba uzeti u obzir činjenicu da je okoliš u kojem stabla rastu u gradu znatno drugačiji od okoliša u neposrednom prirodnom okruženju. Gradovi sami po sebi upijaju više sunčeve energije, zadržavaju tu energiju i također je isijavaju, stoga su noći u gradovima puno toplije u odnosu na okolna prirodna područja, a to negativno utječe na fiziološke procese u stablima kod visokih temperatura – objašnjava Poštenjak.
Suša djeluje puno prije nego što je primijetimo
Jedan od najvećih problema pritom je suša. Poštenjak je naziva „tihim ubojicom stabala“, jer njezine posljedice ne moraju biti odmah vidljive na vanjskom izgledu stabla.
Kako nam je objasnio, kada u tlu nema dovoljno vode koju korijen može apsorbirati, stablo najprije reagira zatvaranjem pući na listovima. Time se smanjuje mogućnost proizvodnje energije kroz fotosintezu. Budući da stabla nakon razvoja lisne mase upravo pomoću listova nadoknađuju potrošenu energiju, dugotrajni nedostatak vode ozbiljno narušava njihovo funkcioniranje.
– Ako, kao što je slučaj sada, imamo sušni period, rekuperacija te energije je puno slabija ili gotovo u potpunosti izostaje u ekstremnim slučajevima. Energija je izrazito bitna za fiziološke procese i normalno funkcioniranje biljnog organizma te direktno utječe na mogućnost stabala da se obrane od eventualnih štetnih utjecaja i kohabitacija drugih organizama sa stablom – pojašnjava Poštenjak.
Potrebe stabala za vodom pritom su ogromne – prosječno urbano stablo visoko oko 20 metara pri temperaturama iznad 35 Celzijevih stupnjeva može potrošiti 400 do 600 litara vode dnevno, pa i više.
– Kada nastupi period suše stabla kreću sa aktivnim obrambenim mehanizmima koji im pomažu da u svom biljnom tkivu zadrže dovoljne količine vode kako ne bi došlo do odumiranja uslijed pretjeranog isušivanja. U konačnim stadijima isušivanja dolazi do odumiranja kompletnog biljnog tkiva pa to vidimo kroz procese sušenja tanjih grana, a neki put i cijelih stabala – ističe.
Stablo koje je preživjelo ljeto još nije nužno izvan opasnosti
Problem je u tome što stvarne posljedice suše često postaju vidljive tek nakon završetka najtoplijeg dijela godine. Stoga činjenica da je stablo “preživjelo” ljeto ne znači nužno da je opasnost prošla.
Upravo zato stručnjaci upozoravaju na problem zakašnjelih reakcija gradova. U praksi se nerijetko reagira tek kada se stablo počne sušiti ili kada zbog svojeg stanja postane sigurnosni problem.
Takav pristup, upozorava Poštenjak, dugoročno može biti puno skuplji i manje učinkovit od preventivne njege.
– Jedno kada shvatimo da je bolje prevenirati štetu proaktivnim pristupom stabla će biti i puno otpornija na negativan utjecaj. Potrebno je raditi na kvaliteti i kvalitetnoj pripremi same sadne jame, kvalitetnog odabira sadnog materijala, a ne samo da se love veliki brojevi posađenih stabala koje je kasnije problem održavati zbog nedostatka tehnike a potencijalno i nedostatka vode za zalijevanje i navodnjavanje koje je jasno pokazano sušenjem velikih rijeka duž kontinenta – zaključuje Poštenjak.
Koprivnica je već potrošila 378.000 litara vode
Da posljedice dugotrajne suše nisu samo teorija, potvrđuju i podaci Gradskog komunalnog poduzeća Komunalac, koje tijekom ljetnih mjeseci svakodnevno održava javne zelene površine u Koprivnici.
Kako navode, tijekom sezone redovito se zalijevaju gredice sa sezonskim cvijećem, mlada stabla, trajnice te cvijeće na kandelaberima. Prema evidenciji za svibanj, lipanj, srpanj i kolovoz, ove je godine zabilježeno 42 dana zalijevanja, pri čemu se prosječno dnevno utroši oko 9.000 litara vode.
Ukupno je do sada za potrebe zalijevanja utrošeno oko 378.000 litara vode, a sezona zalijevanja još nije završila.
Iz Komunalca ističu kako je ovogodišnja situacija posebno zahtjevna zbog kombinacije vrlo visokih temperatura, dugotrajne suše i pojačanog isparavanja vode.
– Ova je godina specifična zbog vrlo visokih temperatura, dugotrajne suše i ubrzanog isparavanja vode, zbog čega je potreba za zalijevanjem povećana. Unatoč redovitom zalijevanju, neke su biljke zbog dugotrajne suše i visokih temperatura odbacile lišće kako bi se zaštitile od nepovoljnih uvjeta – navode iz Komunalca.
Parku je potrebna revitalizacija
Stanje stabala u Gradskom parku prati se kontinuirano, a prije dvije godine izrađen je elaborat koji je pokazao da je parku potrebna revitalizacija, neovisno o ekstremnim vremenskim uvjetima posljednjih godina.
Posebno zabrinjava stanje javora, od kojih se velik broj nalazi u lošem zdravstvenom stanju te je zahvaćen gljivama truležnicama. Tijekom posljednje godine zabilježeni su i lomovi debala uzrokovani snažnim vjetrom te velikim količinama snijega tijekom zimskog razdoblja.
Dodatni problem predstavlja širenje gljive Armillaria mellea ili mednjače, parazitske gljive koja napada korijen i korijenov vrat stabala te otežava kolanje sokova. Posljedice se mogu očitovati kroz sušenje krošnje i prijevremeno odbacivanje lišća.
Iz Komunalca upozoravaju i na problem vandalizma, odnosno namjernog oštećivanja novozasađenih stabala, što dodatno otežava obnovu gradskog zelenila.
Uz bolesti i mehanička oštećenja, sve veći izazov predstavljaju upravo klimatski ekstremi.
– Stabla u takvim uvjetima mogu smanjiti transpiracijsku površinu, odnosno odbacivati lišće, a ponekad i cijele grane kako bi smanjila gubitak vode. Takva reakcija stabla zapravo je prirodan obrambeni mehanizam kojim se ono pokušava zaštititi i preživjeti nepovoljne uvjete – pojašnjavaju iz Komunalca.
Konačne posljedice znat će se tek iduće godine
Iako su posljedice ovogodišnje suše već vidljive, stručnjaci upozoravaju da će stvarni razmjeri štete biti poznati tek nakon završetka vegetacijske sezone.
Prema procjenama Komunalca, konačna ocjena stanja moći će se dati tijekom sljedećeg proljeća, kada će biti jasno koja su stabla i biljke trajno oštećeni.
Prema trenutačnim podacima za područje Gradskog parka, ekstremne posljedice suše već su uzrokovale propadanje četiri odrasla stabla, dva stabla srednje dobi te četiri mlada stabla posađena tijekom posljednje tri godine.
– Stabla su pluća naših gradova i kvartova i upravo zato im trebamo posvetiti posebnu pažnju. Svaka pravovremena reakcija može biti važna za njihovo očuvanje – zaključuju u Komunalcu.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
