Jedan od programa koji je zaživio tijekom vašeg mandata i po kojem je vaš rad u Vladi naširoko prepoznat jest stambeno zbrinjavanje mladih osoba putem subvencioniranja stambenih kredita. Koja je budućnost tog programa, hoće li doživjeti korekcije?
Drago mi je da je ta mjera prepoznata i da je u godinu dana 5300 mladih zahvaljujući subvencioniranju stambenih kredita došlo do svog doma, ovdje u Hrvatskoj. Napomenimo i to da je u tim stanovima i kućama do sada rođeno 400 djece. Stambeno zbrinjavanje u fokusu je rada Ministarstva i mene osobno i cilj nam je pomoći mladima da ovdje u Hrvatskoj osiguraju dom. Ovom mjerom ne možemo riješiti sve probleme u Hrvatskoj niti će samo zbog ovoga svi mladi ostati ovdje. Međutim, negdje treba krenuti i ovo je samo jedna od mjera, konkretna mjera. Ono što građani od nas očekuju je da probleme rješavamo, ne da o njima samo pričamo, a subvencioniranje stambenih kredita je konkretna mjera za rješavanje problema demografije. Mladi će se za subvencionirane stambene kredite ponovo moći javiti 2019. i 2020. godine kada će biti raspisani novi natječaji. U te dvije godine očekuje se još pet ili šest tisuća obitelji kojima će mjera pomoći da kupe stan ili kuću ili izgrade kuću, a idemo i u izmjene Zakona kako bismo ga poboljšali, produžit ćemo rok subvencioniranja i obiteljima koje već imaju djecu.
Njegova loša strana jest to, kažu kupci stanova, što je potaknuo rast cijene četvornih metara stambenih prostora. Može li se u budućnosti spriječiti takav, za kupce, negativan utjecaj na tržište nekretninama?
U Zagrebu, ali i pojedinim dijelovima Hrvatske, posebice tamo gdje je snažno prisutna turistička djelatnost, bilježimo i konstantan rast cijena nekretnina, ali prije svega zbog ponude i potražnje. To je pokazala i publikacija „Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2012.–2017.“ koju su zajednički izradili Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja i Ekonomski institut Zagreb. Stoga su mjere poput poticane stanogradnje i subvencioniranih stambenih kredita potrebne, kako bismo pomogli mladim ljudima da lakše, ali i jeftinije dođu do domova. U konačnici, subvencije, ali i druge mjere stambene politike kao što su gradnja POS stanova, imaju u paketu isključivo pozitivne efekte na sve sugrađane te predstavljaju određene demografske mjere i mjere zadržavanja ljudi, posebice mladih, u Republici Hrvatskoj.
Cilj je maksimalna iskoristivost fondova EU, a prošle godine povuklo se više sredstava od planiranog, kakvi su daljnji planovi? Kako projekti energetske učinkovitosti utječu na građevinski sektor?
Cilj nam je maksimalna iskoristivost sredstava iz fondova EU, prošle godine isplaćeno je 60 posto više sredstava nego što je to bilo predviđeno planom. To je dokaz da se može povlačiti novac iz EU fondova ako su prethodno dobro pripremljeni projekti. Ovim projektima podižemo kvalitetu života i rada, te štedimo novac, i građanima i jedinicama lokalne samouprave. Trenutačno se obnavlja ili se obnovilo više od 1000 zgrada, najviše je obnovljeno škola, vrtića i bolnica, a planira se još toliko i 2019. Ulaganje u obrazovanje i zdravstvo nam je prioritet. Nadalje, osigurava se posao hrvatskim građevincima, uz sigurnu naplatu za odrađeni posao jer sredstva stižu iz EU fondova te se na taj način stvaraju preduvjeti za rast plaća u tom sektoru koji su nužni za njihov ostanak u Hrvatskoj. U naredne dvije godine na ovaj ćemo način osigurati preko pet milijardi kuna investicija u građevini, što je uistinu respektabilna brojka.
Kako biste odgovorili na kritike građevinskog sektora i investitora prema kojima su hrvatski zakoni neživotni, a birokratska glad za bespotrebnom dokumentacijom golema? Hoće li se na tom polju nešto mijenjati u dogledno vrijeme?
Svjesni smo svih problema, zato u ovoj godini nastavljamo velike reforme sustava. Radi se o reformi koju u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja provodimo kako bismo poduzetnicima, ali i svim građanima, pojednostavili proces ishođenja dokumenata, ali i pojednostavili i smanjili procedure. Smanjenje procedura rezultirat će i podizanjem na ljestvici Doing Businessa već ove godine. Informatizaciju i digitalizaciju, odnosno reformu prostorno-zemljišne administracije radit ćemo sljedeće godine i uz pomoć sredstava iz fondova EU. Svi dokumenti iz resora Ministarstva do kraja mandata bit će dostupni građanima online, odnosno na jedan klik. U narednoj fazi e-razvoja te učinkovitoj izradi i implementaciji e-planova druge generacije, e-dozvole, e-investicija, e-arhiva i ostalih e-modula koje razvijamo u sklopu rasterećenja gospodarstva i nacionalnih reformi, Ministarstvo će uz podršku struke osigurati građanima da napokon imaju javnu upravu kao svoj servis.
Županijski HNS predvođen Jasminom Pavlović u posljednje vrijeme ističe da ste vi zaslužni što je država ponovno prihvatila sufinancirati najam koprivničke gimnazije i sportske dvorane po JPP-u. Je li takva odluka bila moguća na početku mandata Plenkovićeve Vlade? Što je s dugom iz prethodnog razdoblja?
Na nedavnoj sjednici Vlade donesena je odluka prema kojoj Ministarstvo znanosti i obrazovanja preuzima obveze za sufinanciranje troškova najamnine za gimnaziju i sportsku dvoranu u Koprivnici koje su izgrađene po modelu javno-privatnog partnerstva. Radi se o ukupnom iznosu od 66,1 milijun kuna od 2020. do 2031. godine. Kad je HNS ušao u ovu Vladu, na sebe sam preuzeo rješavanje dugogodišnjeg problema JPP-a, kako u Varaždinskoj, tako i u Koprivničko-križevačkoj županiji. Izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi osigurava se trajno rješenje o sufinanciranju navedenih troškova. U novi izmijenjeni zakon uključene su obveze sufinanciranja objekata izgrađenih po modelu JPP-a. Zakon je izglasan u Saboru, a zatim je odluka za preuzimanje dugoročnih obaveza na teret državnog proračuna prihvaćena na sjednici Vlade kao što sam i spomenuo. Ministrica Blaženka Divjak je prethodno u proračunu Ministarstva obrazovanja osigurala sredstva za troškove financiranja JPP-a, a obaveze za 2015. i 2016. rješavat će se mirnim rješenjem spora između državnog odvjetništva, županija i Grada Koprivnice.
Legalizacija bespravno sagrađenih objekata je iza nas. Kakvi su njeni učinci? Gradimo li manje bez dozvola? Rušimo li više bespravno sagrađene objekte?
Drago mi je što naši građani osvještavaju da gradnja bez dozvole trajno devastira prostor i predstavlja gubitak za cijelu zajednicu. S druge strane, legalna gradnja povećava sigurnost i vrijednost nekretnine te omogućava kvalitetno prostorno planiranje naselja. Građani koji su sagradili građevinu bez valjanih dozvola mogli su zahtjev za ozakonjenje te građevine, prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, predati u nadležni upravni odjel koji obavlja poslove prostornog uređenja i gradnje na području na kojem se građevina nalazi. Ukoliko to nije učinjeno na vrijeme, do 30. lipnja 2018. kada je bio rok, u nadležnom upravnom odjelu moguće je provjeriti postoji li mogućnost reguliranja statusa građevine prema Zakonu o gradnji.
Županijama i gradovima koji ne uspijevaju rješavati predmete u zadanim rokovima pomaže Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, koja je do kraja prošle godine obradila 99,41 posto preuzetih zahtjeva, što znači da je posao legalizacije pri samom kraju. U Registar izdanih rješenja upisano je više od 105.000 pravomoćnih rješenja, a podaci se ažuriraju na dnevnoj bazi i mogu se provjeriti na mrežnoj stranici Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.
Za posjeta Koprivnici istaknuli ste da vam je želja pokrenuti što više investicija na sjeveru Hrvatske koji je bio zanemaren u prijašnjim razdobljima. U kojim će programima i projektima, na području Koprivničko-križevačke županije, tijekom narednog razdoblja sudjelovati vaše Ministarstvo?
U nešto više od godinu dana Ministarstvo je u Koprivničko-križevačkoj županiji sufinanciralo projekte u vrijednosti više od 74 milijuna kuna. Radi se o energetskoj obnovi škola, bolnica, ostalih javnih te višestambenih zgrada, ali i o projektima kojima se podiže komunalni standard, poput primjerice sanacije cesta, izmjene javne rasvjete i slično. Intenzivno radimo na podupiranju dobrih i kvalitetnih projekata na sjeveru zemlje i mogu odgovorno ustvrditi da niti jedna Vlada nije uložila toliko novaca u sjever Hrvatske kao ova aktualna Vlada. Sjever Hrvatske uvijek je bio zanemarivan ili možda nedovoljno glasan, no sada nastojimo promijeniti takvu praksu. U iduće dvije godine nastavljamo sa subvencioniranim stambenim kreditima, za što interes postoji i u Koprivničko-križevačkoj županiji, gdje su odobrena 62 zahtjeva. Također, provodit ćemo i projekte energetske obnove javnih zgrada te sufinancirati projekte komunalnog gospodarstva. Veliki interes vlada i za energetsku obnovu kuća i intenzivno radimo na pripremi natječaja. U ovom trenutku još uvijek nisu poznate sve propozicije koje će se morati ispoštovati, no svakako bih želio naglasiti da nam je prvenstveno važno građanima maksimalno pojednostaviti pripremu dokumentacije, na čemu intenzivno radimo.
Gdje se vidite nakon mandata u ovoj Vladi? Jeste li se možda zasitili politike?
U Hrvatskoj, ali i drugim europskim zemljama događa se bujanje populizma koji je opasan i može imati dalekosežne posljedice. U Saboru je postalo uobičajeno izazivati sukobe jer skandali lakše dolaze u medije. Opasno je da ljudi iz Mosta i Živog zida, nastoje manipulirati, šire lažne informacije, a sve više i govor mržnje. Zaista se moramo svi zajedno posvetiti budućnosti, gledati prema naprijed, povući reforme u petoj brzini, kako bi iza nas ostao trag, a naša djeca sutra živjela bolje nego što mi živimo danas. Politika se ne smije svoditi samo na međusobne prepirke, za mene to nije njezina svrha. Ilustrirat ću ono čemu po meni politika mora služiti. Kad smo nedavno dijelili ključeve novih POS stanova, u svoje domove došli su roditelji s malom djecom. Izraz njihovih lica je razlog zbog kojeg se vrijedi baviti politikom.
Više od 5300 mladih sada ima dom u Hrvatskoj zahvaljujući subvencioniranim kreditima, i to je ono čemu politika mora služiti, to je za mene razlog zbog kojeg se bavim politikom!
