Koprivničko-križevačka županija u ponedjeljak će proslaviti svoj dan. Tim povodom sa županom Tomislavom Golubićem razgovarali smo o izazovima, aktualnostima, stanju u turizmu, gospodarstvu i školstvu, suradnji s oporbom, budućnosti…
Prošlo je 10 mjeseci otkako ste postali novi koprivničko-križevački župan. Smatrate li da ste se dobro snašli u novoj ulozi? Kakvo je bilo vaše viđenje pozicije čelnika Županije prije nego što ste stupili na vlast i je li ta “slika” danas drugačija?
Funkcija župana, koju obnašam temeljem povjerenja koje su mi dali građani, je časna i odgovorna. Prije nego što sam postao župan bio sam saborski zastupnik i odlučio sam dati “otkaz” – znao sam što to nosi, tu svjesnost mi je dalo iskustvo koje sam kroz 12 godina stekao u koprivničkoj Gradskoj upravi. Znao sam što me čeka i u Županiji, moj zamjenik i ja ovdje smo zatekli kvalitetu, ona je i ostala i zbog toga moram zahvaliti svim službenicima Županijske uprave, svoj posao rade odgovorno.
Koje biste poteze, odluke i poslove izdvojili u tih 10 mjeseci? Čime ste najzadovoljniji?
U početku je bilo vrlo izazovno konstituirati Županijsku skupštinu. Zahvaljujem svima koji su odlučili podržati većinu, ona se i danas povećava. Ponosan sam na sve sastanke koje smo odradili, kao i na sve brainstorminge s korisnicima proračuna, udrugama i ljudima koji žive u županiji, onima koji žele da im bude bolje. Jako je bitno puno razgovarati. Zadovoljan sam i stvarima koje smo uspjeli implementirati u proračun još prošle godine, a sve projekte koje smo zatekli odlučili smo nastaviti, nijedan nije završio u ladici. Sretan sam što smo uspjeli usvojiti rekordan proračun vrijedan više od 158 milijuna eura, počinjemo s pripremom vlastitih projekata s ciljem da na kraju mandata građani žive bolje nego danas.
Upravo to, uvijek može bolje. Jeste li si dosad rekli “Ovo smo trebali drugačije?”
Uvijek me muči da bih ja sve napravio još jučer, no neki rokovi se nažalost ne mogu skratiti i za neke stvari ipak treba vremena. Ne želim se dovesti u situaciju da se neke stvari lome preko noći, i zato sam jako sretan što sam reorganizacijom Županijske uprave dobio tim pročelnika koji znaju svoj posao. Lako je tako raditi, sretan sam čovjek.
Reorganizacija Županijske uprave je, dakle, uspješno provedena? Koji su tu preduvjeti ostvareni da posao može napredovati?
Imali smo ideje i zamisli kako i na koji način provesti reorganizaciju, a onda smo razgovarali sa svakim zaposlenikom i sa svim odjelima, dobili smo time dodatne momente koje smo odlučili uvrstiti u projekt. Stvarno sam zadovoljan kako Županijska uprava trenutno funkcionira, a prostora za napredak definitivno ima i to je smjer u kojem ćemo ići i dalje.
Koje biste konkretne rezultate reorganizacije posla izdvojili?
Primjerice, dosad su sredstva koja su se davala iz proračuna u pravilu išla kroz javne pozive što znači “Tko prvi, njegova djevojka”. No, reorganizacijom su novi pročelnici dobili zadatak da što više javnih poziva pokušamo pretvoriti u javne natječaje s jasnim kriterijima bodovanja na temelju kojeg će onda biti rang liste, a sukladno kojima će biti dodjeljivanja sredstva. Jasnije smo definirali i neke stvari vezane uz socijalnu skrb. Ako netko pita zašto nešto radimo, bitno mi je da imamo jasan odgovor, moramo naglasiti transparentnost i, ponavljam, komunikaciju.
Turizam u Podravini i Prigorju godinama stagnira – što će se promijeniti dolaskom novog direktora turizma Marija Fučeka?
Podaci za drugu polovicu prošle godine, ali i za prva tri mjeseca ove, su dosta bolji nego dosad, i to je jasan pokazatelj da je ulaganje u infrastrukturu ispravno. Početkom lipnja prošle godine otvoren je Hotel Kalnik u Križevcima, on je pun i radi, a naše veliko ulaganje je i dvorac Inkey. Prva faza bit će gotova ove, a druga iduće godine, računam da cijeli kompleks imamo krajem 2027. i to će biti biser našeg turizma. No, on ne može živjeti samo od bisera, i to je ono što smo dobili novim direktorom. Mario Fuček je osoba koja se zadnjih 15 godina dokazala u Gradu Đurđevcu, on je bio protagonist iskoraka, čovjek koji ima iskustva. Smatram da smo nepravedno na dnu, nekako mi se čini da smo previše samozatajni i nisam siguran znamo li sami što sve imamo, a kamoli onda netko izvan granica županije. Moramo raditi puno više, biti ponosni i glasni, volio bih da naši ljudi žive od turizma.
Po pitanju školstva, od bivšeg župana naslijedili ste neke projekte, spremate i nove.
Naslijedili smo napravljena idejna rješenja vezana uz NPOO za jednosmjensku nastavu u osnovnim školama. Sve ti projekti su prijavljeni, ovih dana imali smo i jedno od zadnjih potpisivanja. Tu je jako puno novaca, samo za osnovne škole izdvojeno je oko 35 milijuna eura. Završavamo dogradnju Gimnazije Ivana Zakmardija Dijankovečkoga u Križevcima, tamo je završeno i dječje igralište, a završavamo ga i u Virju. Prijavili smo projekt energetske obnove Srednje škole Koprivnica i dvorane Strukovne škole Đurđevac. Ulaganje u obrazovanje je ulaganje u budućnost i nešto od čega nećemo odustati, iskoristit ćemo svaki cent.
Svoje potrebe imaju i umirovljenici. Kao jedno od predizbornih obećanja najavili ste proširenje kapaciteta Doma za starije i nemoćne osobe Koprivnica. U kojoj je fazi taj projekt i kada građani mogu očekivati konkretne rezultate?
Još prošle godine s Gradom Đurđevcom odlučili smo povećati dogovoreno partnerstvo tako da Županija u projektu Centra za starije osobe danas sudjeluje s 1,2 milijuna eura, isto toliko ulaže i Grad Đurđevac, a ostatak plaća država. Postojeći sustav se pak temelji na domu u Koprivnici koji ima kapacitet za 278 osoba, a u suradnju s Gradom Koprivnica počeli smo projektiranje dogradnje i računamo dodatni kapacitet od 250 ležajeva, očekujem da će do kraja mandata taj projekt biti realiziran. No, povećanje kapaciteta i dalje neće biti dovoljno jer je na čekanju oko 3.000 ljudi, ali nadam se da će Županija imati dovoljno novaca za nastavak infrastrukture, odnosno da će država, ali i Europska unija, pronaći način kako financirati te projekte.
Što je s poljoprivredom i poljoprivrednicima?
U kolovozu prošle godine ugovorili smo izradu idejnog projekta ishođenja lokacijske dozvole za prve hektre navodnjavanja u našoj županiji. Riječ je o 362 hektra na području Velikog Pažuta u Legradu, do kolovoza će biti ishođena lokacijska dozvola, a dalje nastavljamo s glavnim projektom i građevinskom dozvolom. Uz to, nedavno smo definirali još dva područja, od Legrada prema općini Đelekovec, i očekujem da vrlo skoro više ne budemo jedina županija uz rijeku Dravu koja nema navodnjavanje. Spomenuo bih tu i veliko povećanje sredstava za poljoprivrednike – cilj nam je od malih napraviti srednje, a od srednjih veće.
Osvrnimo se i na dva nacionalna projekta, izgradnju drugog kolosijeka i brze ceste.
Brzu cestu ne da zaslužujemo sada, već smo ju višestruko zaslužili odavno, kao i obnovu pruge. U tim projektima nismo investitori, no komuniciramo s Hrvatskom cestama, HŽ-om i nadležnim ministarstvom. Očekujem da će u ljetu biti otvoreno ovih sedam kilometara do Kloštra Vojakovačkog, a onda idemo dalje. Projektira se nastavak prema Koprivnici i do kraja 2027. godine mogli bismo imati građevinsku dozvolu. Drugi kolosijek je pak jako veliko ulaganje od strane Europske unije. Moramo biti svjesni da će elektrificirana pruga kad-tad biti poveznica Budimpešte i Rijeke i mi smo na tom koridoru zbog čega moramo iskoristiti priliku kao jasno prometno čvorište. Razgovaramo s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije, predložili smo izmjenu Razvojnog sporazuma Sjever, a već sad imamo i zainteresirane partnere iz susjednih županija. Kroz 10-ak godina očekujem da naša županija postane regionalno tranzitno središte.
Kako ocjenjujete suradnju s oporbom, pogotovo na sjednicama Županijske skupštine? Uz to, kakva je suradnja sa središnjom vlasti? Nedavni dolazak premijera Andreja Plenkovića u Koprivnicu protekao je u podosta pozitivnoj atmosferi.
Svi smo mi izabrani od naših građana i imamo obvezu raditi svoj posao odgovorno i u javnom interesu. Moje članstvo u SDP-u nije u nikakvoj koliziji s mojom ulogom župana. Svoj posao župana želim obavljati profesionalno i odgovorno, sve drugo osim toga bilo bi neprihvatljivo. A ako je premijer iz redova HDZ-a, to meni ne daje za pravo da s njim ne surađujem u korist naše županije. Ista stvar je i s općinskim načelnicima i gradonačelnicima. Naša je dužnost, ali i posao, da surađujemo na dobrobit ljudi koji su nas birali, bez obzira na političke opcije.
I na kraju, kakvu županiju vidite, o kojim temama ćemo pričati za godinu dana, ali i u daljnjoj budućnosti? Što biste poručili Podravcima i Prigorcima povodom Dana županije?
Želim da našu županiju pretvorimo u županiju u kojoj će ljudi željeti živjeti, i svi koji sada u njoj žive, ali i oni koji su odselili iz naše županije u druge sredine u zemlji ili inozemstvu. Želja mi je da se u našu županiju doseljavaju i naši građani iz drugih hrvatskih županija. Jednostavno, želim preokrenuti demografske trendove i iskoristiti sve dosad neiskorištene prilike. Županija smo u kojoj je lijepo i ugodno živjeti, a to ćemo pokazati ostatku Hrvatske. Svim našim stanovnicima želim sretan 33. rođendan naše županije. Želim da imaju vjeru u bolje sutra i da ih na tom putu drži zajedništvo. Samo okupljeni na zajedničkoj ideji napretka i razvoja, potaknuti idejom odgovornosti i solidarnosti imamo izgleda i kao zajednica ali i kao pojedinci za bolji, kvalitetniji život.
