Nakon što je po općinama posljednjih desetak godina posijano niz ogromnih i reprezentativnih sportskih dvorana, poput najnovije u Rasinji vrijedne 16 milijuna kuna, koju je u ponedjeljak otvorio župan Darko Koren, postavlja se pitanje je li se moglo za manje novca izgraditi sportske objekte koji će biti jednako funkcionalni, a opet primjereniji prostoru u kojem su građeni. Brojni općinski proračuni bili su, ili još uvijek jesu, pod pritiskom gradnje dvorana. Jer, želja da se ima najveći mogući i najljepši, po političarskim estetskim kriterijima, objekt za tjelovježbu i rekreaciju u odnosu na druge općine, nerijetko su zadavale muke financijašima koji su morali, ili moraju, kreirati lokalne proračune.
O kakvom se apsurdu radi, dovoljno je prisjetiti se kronologije gradnje školske dvorane u Kalinovcu, mjestu koje broji otprilike 1300 stanovnika. Tamo je sagrađena dvorana koja zadovoljava stroge uvjete Svjetske rukometne federacije. Podsjetimo, još 2013. godine, u jeku najveće recesije, tadašnja HDZ-ova vlast počela je gradnju tog velebnog objekta pri čemu se kreditno zadužila za četiri milijuna kuna. Grubi radovi, odnosno stavljanje građevine pod krov, ukupno su koštali 8,4 milijuna kuna. Kada se shvatilo da u općinskoj blagajni nema novca za drugu fazu gradnje, odnosno za unutarnje radove, shvatilo se da se taj projekt ne može kandidirati ni za novac fondova Europske unije. Naime, ‘Europa’ kao mogući investitor nije željela imati posla s tim neprimjereno velikim projektom. Zato je uletjela Županija koja je financijski pogurala drugi dio gradnje pa će kroz koji tjedan i mali Kalinovčani te odrasli rekreativci moći zabijati golove i ubacivati loptu u koš u novoj dvorani.
Nešto poduzetniji ipak je bio HDZ-ov načelnik Gole Stjepan Milinković, općine u kojoj je nastanjen 2021 stanovnik. Milinković je iz općinskog i drugih izvora osigurao 7,9 milijuna kuna kako bi izgradio sportski objekt koji se prostire na 1700 četvornih metara. Dvorana ima 250 sjedećih mjesta te također udovoljava svim kriterijima igranja međunarodnih rukometnih utakmica. Nju je davne 2011. otvorila predsjednica Vlade Jadranka Kosor.
Prije koji tjedan načelnik Općine Sveti Petar Orehovec Franjo Poljak, HDZ-ovac, u društvu župana Darka Korena te saborskog zastupnika Darka Sobote, također HDZ-ovac, ‘pustio je u promet’ sportsku dvoranu površine čak 2660 četvornih metara koja ima tribinu za 500 sjedećih mjesta. Objekt je vrijedan 21 milijun kuna i vjerujemo da će 3970 mještana općine, koja godišnje ostvaruje nešto više od četiri milijuna kuna prihoda godišnje, do krajnjih granica iskoristiti njegov potencijal.
Da se može biti nešto skromniji u gradnji školsko-sportskih dvorana dokazuje načelnik Općine Sveti Ivan Žabno Nenad Bošnjak, biran s liste grupe birača. Tamošnja objekt košta samo 15,7 milijuna kuna te se prostire na 1500 četvornih metara.
Pripomenimo da je dvorana, čija je gradnja počela prije dvije godine, građena materijalima koji znatno skuplji u odnosu na vrijeme kad su građene dvorane u, na primjer, Goli i Kalinovcu. Osim toga, i sami izvođači radova od tada su znatno povisili cijene na svojim cjenicima.
Općina Sveti Ivan Žabno ima, prema zadnjem popisu stanovništva, 4387 stanovnika, odnosno kao Gola i Kalinovac zajedno. Nažalost, ta ga je štednja koštala toga da se u tamošnjoj dvorani ne mogu igrati međunarodne rukometne utakmice.
Da se može jeftinije i funkcionalno pokazuje i Koprivnica koja je nedavno otvorila školsko-sportsku dvoranu izgrađenu u sklopu Osnovne škole Đuro Ester. Ima površinu 1420 četvornim metara, visine je 12 metara pa se u njoj mogu igrati i odbojkaške utakmica, izgrađena je modernim materijalima, a cijena joj je zajedno s opremanjem nešto niža od 11 milijuna kuna.
No nije samo problem u cijeni gradnje mastodontskih objekata, nego se postavlja pitanje i njihova kasnijeg održavanja koje također iziskuje nemala godišnja izdvajanja. Ako stavimo i taj problem po strani i postavimo pitanje financiranja troškova utrošene energije, pogotovo u aktualnom kontekstu energetske krize, onda je vrijeme da se svi primimo za glavu jer radi se o doista ogromnim troškovima.
Toga je svjestan i župan Darko Koren koji nam je kazao kako je problem toliki da zbog njega ima konstantno otvoren komunikacijski kanal s Ministarstvom znanosti obrazovanja, a prije koji dan je o tome pričao i s premijerom Andrejom Plenkovićem. Županija je opterećena problemom financiranja režijskih troškova sportskih dvorana pa je slamku spasa pokušala dohvatiti i na sastanku s ministrom financija Markom Primorcem koji je, kao interventno rješenje, predložio da cijene energenata za javne ustanove budu identične onima koje imaju kućanstva. Ta je cijena niža od one koja je namijenjena za gospodarstvo. S obzirom na to da cijene energenata vrtoglavo rastu na dnevnoj bazi, čak i tako snižena cijena energenata baš ne pomaže Županiji u plaćanju računa za potrošnju energije u sportskim dvoranama.
Zbog svega, župan se nada povećanju iznosa decentraliziranih sredstava za energente, a osim toga, kaže on, tu su i vlastite snage koje zahtijevaju da se cijeli sustav donekle reorganizira. Drugim riječima, smanjit će se ili usporiti investicije u onoj mjeri koju će diktirati izdaci za potrošenu energiju.
Na pitanje nisu li građene dvorane u pojedinim općinama predimenzionirane s obzirom na prostorni kontekst u kojem se nalaze, župan nam je odgovorio da tome sigurno nije tako.
– One nisu predimenzionirane jer to ne mogu biti. Sve su dobile suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja sukladno određenim kriterijima – naglasio je Koren rekavši da je sretan što su dvorane sagrađene jer to je nešto što će ostati iza svih nas.
Mi se pak nadamo da ćemo uskoro navijati za hrvatske rukometaše koji će ugostiti francusku ili njemačku reprezentaciju u Goli ili Kalinovcu.
