Hrvatska je mirovinska štednja, obavezna i dobrovoljna, u problemima. Nakon katastrofalne 2008. godine u zadnjih pet godina smjenjuju se dobre i loše godine. Posebno loše u Hrvatskoj bile su 2020. kao posljedica ruske agresije i 2022. godina uzrokovana rekordnom inflacijom.
Iako uplate u drugi i treći stup rastu, njihovi prinosi padaju. Dok jedni smatraju da je za to kriv sam sustav, drugi navode kako su za sve krivi inflacija i rat u Ukrajini, koji su uzrokovali globalni pad dioničkog i obvezničkog tržišta, što je diljem svijeta pogodilo gotovo sve klase financijske imovine. Prema raspoloživim podacima, osam najvećih europskih fondova u prvoj polovici 2022. zabilježilo je prosječni prinos, odnosno pad od 13,6 posto. Mi bismo u Hrvatskoj, kao, trebali biti sretni što nas baš tako jako nije pogodilo. Ipak, nitko ne bježi od činjenice da novac u hrvatskim obveznim mirovinskim fondovima sve manje vrijedi te da bi građani trebali pronaći neki drugi oblik štednje za mirovinu.
Iako svake godine uplaćujemo sve više novca u mirovinske fondove, on zbog inflacije vrijedi sve manje. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) u 2022. prinosi u obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, u sve tri kategorije, bili su u minusu. Prema procjeni HANFA-e s kraja prošle godine, mirovinski su fondovi izgubili između pet i šest milijardi kuna, što će najviše osjetiti oni koji uskoro idu u mirovinu. Profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Gojko Bežovan, tvrdi da je Međunarodna organizacija rada još 2018. godine napravila studiju po kojoj je drugi stup neuspješan te predložila njegovo napuštanje. Dosad su sve zemlje koje su ga imale, provele veliku reformu, osim Hrvatske (?). Uz to, stručnjaci upozoravaju da mirovinska osiguravajuća društva usklađuju mirovine samo s rastom plaća pa će, ako se nastavi trend visoke inflacije, saldo za mirovine u fondovima biti sve manji.
Od 1.1.2022. novi oblik paneuropske dobrovoljne mirovinske štednje (PEPP)
Cilj EU stvoriti je jedinstveno europsko mirovinsko investicijsko tržište. Krajem prosinca Hrvatski je sabor zakonski definirao novi osobni mirovinski proizvod PEPP, a HANFA je kao prvog ponuditelja ovlastila investicijsko društvo Finax iz Slovačke. Krajem 2022. godine u našem 3. stupu je bilo 422.420 članova koji su u 2022. uplatili 983 milijuna kuna (130,47 milijuna eura), dok su ukupne isplate zbog umirovljenja i ostalih razloga iznosile 339 milijuna kuna (45 milijuna eura). Ukupna neto imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova iznosila je osam milijardi kuna (1,06 milijardi eura), a prinosi, odnosno gubici na godišnjoj razini u super inflacijskoj 2022. godini iznosili su od -4,1 do -10,5 posto. Nimalo pohvalno, a niti nimalo baš motivirajuće za buduće štediše, posebno one koji u tim kriznim godinama odlaze u mirovinu i nemaju vremena čekati oporavak financijskog tržišta i svojeg portfelja. U strukturi ulaganja 3. stupa najveći dio portfelja čine obveznice s udjelom od 52,4 posto, zatim dionice s udjelom od 25,1 posto te investicijski fondovi s udjelom od 12,6 posto.
Novi proizvod PEPP izravna je i opasna konkurencija našem 3. stupu koji prema njihovim projekcijama puno brže raste, odnosno ostvaruje veće prinose. To je investicijsko društvo Finax iz Slovačke i prvo je takvo društvo u Europskoj uniji koje nas uvjerava da će mirovinska štednja biti transparentna, a prinosi veći nego u 3. stupu. Kako je svaka konkurencija i na tom tržištu poželjna, očekuju da će rušiti trenutne cijene naknada i osloboditi prostor za ulaganja tamo gdje je isplativije. Uvjereni su da danas postoji puno boljih mogućnosti, puno više diverzificiranih ulaganja koja mogu dobiti na jeftin način i ostvariti bolje prinose od 3. stupa. PEPP je namijenjen svakom koga zanima sve o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji, svakom tko želi jeftinije ulagati i imati što bolji prinos.
Finax će na hrvatskom tržištu pružati dva modela ulaganja: prvi se model oslanja isključivo na ulaganja u ETF-ove, odnosno fondove čijim se dionicama trguje na burzi, a biraju se dionice koje su zaštićene od inflatornih rizika. Drugi se model oslanja na 80-postotno ulaganje u dionice te 20-postotno u obveznice. Za razliku od našeg 3. stupa, ta ulaganja nisu ograničena samo na Hrvatsku. Pred kraj radnog vijeka, nekoliko godina prije odlaska u mirovinu, omjer ulaganja u dionice i obveznice bit će 60:40. Finax je zasad jedini ponuditelj PEPP-a u cijeloj Europi, a razlog tomu je striktna regulativa kojoj je cilj da ulozi u mirovinsku štednju ne propadnu kao u svakoj dosadašnjoj krizi. Finax je morao dokazati da će 80 posto njihovog portfelja moći dugoročno anulirati inflaciju. U svojoj prezentaciji kažu da postoje već pet godina, da je njihov prosječni prinos po godini 6,1 posto, što uključuje i covid krizu, kao i energetsku krizu, dok je 3. stup dao prosječni prinos od 1,6 posto po godini.
Danas od onih koji još rade malo tko razmišlja o mirovini, a trebalo bi, jer demografska slika svijeta nije baš ružičasta. Stručnjaci danas upozoravaju kako svijet stari, zbog čega bi se u budućnosti mirovine mogle sve manje oslanjati na međugeneracijsku solidarnost, odnosno na doprinose iz prvog stupa. Ovakvi modeli mogu imati izravan utjecaj na starost i život u mirovini s aspekta socijalne sigurnosti u starosti. Zbog toga svaki novi proizvod pruža nove mogućnostima onima koji imalo razmišljaju da će život u mirovini biti još teži nego što je danas. Novi model PEPP pruža nove mogućnosti, u kojem nema državnih poticajnih sredstava (DPS) od 750 kuna na 5.000 kuna godišnjeg uloga. Postoji jedna bitna razlika, a to je da kad navršite 55 godina života, možete povući cijeli iznos akumuliranih sredstava, dok je to kod 3. stupa samo 30 posto gotovine, a ostatak minimalno od 5-15 godina kao mjesečna, kvartalna, polugodišnja ili godišnja mirovina.
Danas su najveće primjedbe na male postotke prinosa u 3. stupu jer su naši mirovinski fondovi ograničeni u načinu investiranja, uglavnom u državne obveznice jer tako najviše odgovara Vladi, koja daje zakonska rješenja.
