Studija je pokazala da su se kognitivne funkcije i radno pamćenje u starijih ljudi rapidno smanjili tijekom pandemije, bez obzira na to jesu li bili zaraženi covidom-19, objavili su s britanskog Sveučilišta Exeter i Instituta za psihijatriju, psihologiju i neuroznanost (IoPPN) na King’s Collegeu u Londonu, a prenosi HINA.
Istraživači kažu da bi to mogla biti posljedica čimbenika pogoršanih pandemijom, kao što su nedovoljno vježbanje i pijenje previše alkohola, kao i usamljenost i depresija.
Tim istraživača analizirao je testove moždanih funkcija 3142 osobe koje su sudjelovale u studiji Protect koja je prvobitno pokrenuta 2014. kako bi se dobio uvid u moždane funkcije ljudi starijih od 40 godina, a u razdoblju od 25 godina.
Osobe obuhvaćene istraživanjem u dobi su između 50 i 90 godina i žive u Ujedinjenom Kraljevstvu. Uspoređujući podatke iz ožujka 2019. i veljače 2020. s podacima prikupljenima tijekom prve i druge godine pandemije, analiza je pokazala da se stopa kognitivnog pada ubrzala u prvoj godini pandemije, a bila je veća među onima koji su već pokazivali znakove blagog kognitivnog pada prije izbijanja covida-19. Uzorak se nastavio u drugoj godini pandemije, što istraživači kažu da sugerira učinak nakon početnih nacionalnih zatvaranja 2020. i 2021.
– Naša otkrića upućuju na to da su lockdown i druga ograničenja koja smo iskusili tijekom pandemije stvarno dugotrajno utjecala na zdravlje mozga kod ljudi u dobi od 50 ili više godina, čak i nakon završetka zatvaranja. Ovo postavlja važno pitanje jesu li ljudi potencijalno izloženi većem riziku od kognitivnog pada koji može dovesti do demencije, rekla je Anne Corbett, profesorica istraživanja demencije i voditeljica studije Protect na Sveučilištu Exeter.
