Danimir Kolman, načelnik Općine Rasinja i potpredsjednik HNS-a Koprivničko-križevačke županije, posljednjih je dana bio u fokusu javnosti zbog naknade koju je primao kao predsjednik Upravnog vijeća županijskog Zavoda za javno zdravstvo. Politički oponenti prozvali su ga za sukob interesa, no Kolman odlučno odbija takve navode.
Razjasnimo odmah, na početku, našim čitateljima, jeste li znali da kao dužnosnik ne možete primati naknadu Zavoda za javno zdravstvo?
– U Upravnom vijeću Zavoda sam već osam godina i cijelo to vrijeme nitko iz Zavoda ili Županije me nije upozorio da bih zbog naknade mogao biti u koliziji sa Zakonom o sprečavanju sukoba interesa. O tome se nije raspravljao ni na jednoj našoj sjednici, a naknada se nastavila uplaćivati automatizmom nakon što sam naslijedio Ivicu Pala na toj funkciji. Čekali su osam godina da mi to kažu, a tko je kriv, da li pravna služba ili netko drugi tko je trebao upozoriti, ne znam, no ispao sam kriv zbog neznanja. Da su me upozorili prije osam godina o tom problemu, objeručke bih prihvatio i odrađivao posao bez ikakve naknade što ću činiti i ubuduće.
Dakle, ostajete na čelu Upravnog vijeća. Što je s iznosom koji ste primali, vratili ste ga na račun Zavoda i prije pravnog pravorijeka?
Konzultirao sam odvjetnika koji je kazao kako, bez obzira što nisam znao da ne mogu primati naknadu, nemam pravo na taj novac te sam ga u potpunosti vratio. Pismeno sam podnio zahtjev Zavodu da mi se više ne isplaćuje naknada na koju, očito, nemam pravo, no nastavljam dalje normalno raditi. Županija je odredila da kao stručna osoba pomognem svojim znanjem, a sve sjednice Upravnog vijeća koje se sastaje dva do tri puta mjesečno sam pošteno odradio. Stručnost koju imam u pogledu kontrole financijskih izvještaja, realizacije planova i strateških odluka koje se donose u ustanovi bile su motiv da me Županija odabere za predsjednika Upravnog vijeća. Ovo je bila pogreška koju, ponavljam, ne bih učinio da sam bio upoznat sa Zakonom. Znao sam samo za uredbu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi iz 2004. godine koja je regulirala naknade za članove upravnih vijeća u zdravstvenim ustanovama.
Kažete kako je problem u koliziji uredbe iz 2004. godine i Zakona o sprečavanju sukoba interesa. Smatrate li da uredbu treba staviti izvan snage?
Prema Zakonu, dužnosnici mogu biti članovi u najviše do dva upravna vijeća ustanova koje su od posebnog interesa za jedinicu lokalne samouprave i za to ne mogu primati naknadu. No, to bi moglo prouzročiti negativnu selekciju jer ne vidim razloga zašto ljudi od struke, bez obzira koju dužnost obnašaju, ne bi mogli raditi za javni interes i za to biti nagrađeni. Uredba je donesena kako bi se stručni ljudi prihvatili odgovornih pozicija uz svoje redovite poslove te da za taj trud i znanje budu i nagrađeni. Uostalom, uredbu ondašnjeg Ministarstva nitko nije mijenjao do danas, no očito je da su potrebna zakonska usklađenja.
Radit ćemo energetsku obnovu doma u Velikom Pogancu za što smo dobili 50 posto potrebnih sredstava, gradit će se cesta Subotica – Kostanjevac, zatim društveni dom u Subotici Podravskoj te pješačko-biciklistička staza na potezu između Općine i Škole u Rasinji
Politički protivnici Vam predbacuju da ste funkciju prihvatili zbog vlastitog interesa i novca. Kako to komentirate?
Sigurno nisam ušao u Zavod zbog 900 kuna mjesečne naknade, to su zločesti komentari koji nisu vrijedni spomena. Članak 14. Zakona govori da dužnosnik umjesto naknade ima pravo na sve druge troškove i dnevnice pa bi po toj računici, da sam to potraživao, na što sam imao pravo, to bilo daleko više novca nego ovih 900 kuna naknade.
Kakvi su rezultati poslovanje Zavoda od kada njime predsjedate?
Zavod je najuspješnija županijska ustanova i to ne zato jer je na županijskom proračunu, već 53 posto prihoda koje ostvaruje dobiva zbog svoje stručnosti i usluga koje nudi na tržištu. Obavlja širok spektar poslova, odlično je organiziran i rezultati su zbilja sjajni. Županija Zavodu nije dala direktnu financijsku pomoć, no unatoč tome on posluje s dobiti, zapošljavaju se novi ljudi, plaćaju se specijalizacije liječnicima. Sve to pokazuje kako Uprava i svi djelatnici rade izuzetno dobro.
Dotaknimo se malo i politike. U javnosti je poznato da ste u dobrim odnosima s Predragom Štromarom, potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva i prostornog uređenja. Može li naša županija profitirati na temelju tog odnosa s obzirom na to da Štromar upravlja važnim resorom?
– Štromar je sklon sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, a prijateljski odnos koji imamo može biti samo na korist svim stanovnicima našeg kraja. Uvažava sugestije i sklon je pomoći gdje je u mogućnosti. Izravno razgovaramo, a s obzirom na naše stranačke pozicije češće ga možemo dobiti na područje naše županije. Nečelnici, gradonačelnici te župan to mogu iskoristiti da riješe probleme preko Ministarstva kojem je na čelu, a ja svakako stojim na dispoziciji za kontakt i posredovanje. Dobri projekti moraju se realizirati, bez obzira na stranački predznak.
Ne čini li Vam se da je HNS u našoj županiji postao pomalo neprepoznatljiv? Koliko imate članova i na koji način planirate iznova profilirati stranku?
Potres je bila koalicija s HDZ-om i dosta je članova bilo razočarano što smo podržali Vladu, nisu znali zašto se ide u tu priču. No, to je bila dobra odluka jer se stvari mijenjaju, a i HDZ se, zahvaljujući HNS-u, transformira. Najjači smo partner HDZ-ovoj vlasti i korektiv radi kojeg će se realizirati kurikularna reforma, vratiti POS-ovi stanovi i još niz drug stvario koje inače ne bi bile moguće. Istina, na županijskoj smo razini malo u sjeni, no naših 1100 članova ne mora brinuti. Radimo na „osvježenju“ i trudit ćemo se ponovno ući u općinska i gradska vijeća te u Županijsku skupštinu u povećanom broju kako bi kritički upozoravali na nedostatke. Ovaj put kritika će biti s „markicom HNS-a“ i tako ćemo vratiti prepoznatljivost.
Općine i gradovi se sve više okreću sredstvima iz europskih fondova. Kako Općina Rasinja stoji po tom pitanju?
– Rasinja funkcionira relativno dobro, a najviše radimo s Ministarstvom regionalnog razvoja i europskih fondova preko kojeg dobivamo pomoć u pogledu sufinanciranja projekata. Pomoglo nam je i fiskalno izravnanje jer se od prošle godine općinama koje su ispod prosjeka po prihodima po glavi stanovnika vraća dio poreznih davanja. Ove ćemo godine dobiti 800.000 kuna, što je gotovo trećina našeg proračuna, i imat ćemo stalna likvidna sredstva što je dobro za naše projekte i želje koje imamo.
Općina Rasinja ne raspolaže s velikim proračunom, no ove ste godine zacrtali nekoliko projekata koje planirate ostvariti. O čemu se radi?
– Raspolažemo s oko tri milijuna kuna plus spomenutih 800.000, a samo za sufinanciranje projekata ove ćemo godine izdvojiti 1,5 milijun kuna. Radit ćemo energetsku obnovu doma u Velikom Pogancu za što smo dobili 50 posto potrebnih sredstava, gradit će se cesta Subotica – Kostanjevac, zatim društveni dom u Subotici Podravskoj te pješačko-biciklistička staza na potezu između Općine i Škole u Rasinji. Osigurali smo novac i za uređenje društvenog doma preko Fonda za energetsku učinkovitost u iznosu 1,1 milijun kuna, a s Hrvatskim vodama smo dogovorili i projekt povlačenja vodovoda do Duge Rijeke što s 20 posto sufinanciramo iz proračuna. Vodovod ćemo proširiti i do Velikog Poganca i Ludbreškog Ivanca. Vjerujem kako ćemo kroz dvije godine završiti pitanje opskrbe vodom. Problem su i nerazvrstane ceste koje čekaju obnovu. Projekata bi bilo i više, no činjenica je da ne možete računati na europski novac ukoliko u proračunu nemate osigurana vlastita sredstva. Uvijek morate imate barem 20 posto za sufinanciranje, a s našim malim proračunima to je vrlo teško izvedivo.
