Kolokvij povodom 750 godina od prvog poznatog spomena Koprivnice

Uvriježeno je mišljenje da Koprivnica datira od 1356. godine donošenjem kraljevske povelje Ludovika I. Anžuvinca, a kojim joj se dodjeljuju povlastice slobodnog i kraljevskog grada. Taj datum danas se koristi za obilježavanje dana suvremene Koprivnice, iako je njegova povijest podosta dublja, a među kojima se izdvaja darovnica kralja Ladislava IV. koprivničkom kaštelanu iz 1272. godine. Prvi put se naziv Koprivnica u obliku fluuius Quopurniche navodi 1207., potom kao Copronice-rimulus 1209. i rimulus Coprunich 1217. u sklopu nekoliko isprava kralja Andrije II., dok se kao naselje javlja tek 1272. godine. U potonjem se dokumentu Koprivnica spominje kao castrum Kapurnicha pa je lako moguće da je na neki način to naselje (trgovište) na određeni način već utvrđeno, a dodatna potvrda vidljiva je u navodu kaštelana Bakalera.


Krajem 13. stoljeća u Koprivnicu na poziv bana Henrika Gisinga dolaze franjevci koji dobivaju postojeću župnu crkvu sv. Nikole na korištenje i nakon dvadesetak godina grade novi samostan i župnu crkvu Blažene Djevice Marije. Taj je događaj jedan od pokazatelja određenog stupnja centraliteta i urbaniteta koji Koprivnica tada ima na širem području čitave srednjovjekovne Gornje Komarnice ili Podravine u suvremenom geografskom smislu. Nadalje, početkom 14. stoljeća Koprivnica se već snažnije promaknula u značajno urbano središte u srednjovjekovnoj Slavoniji. Vidljivo je to iz dokumenta nastalog 1308. godine u kojem je izgrađena kao općina gdje su uređeni upravni i pravni odnosi, poznat joj je prostorni teritorij i koristi se porezni sustav. Taj razvoj završava 1353. godine kada herceg Stjepan Koloman izdaje Koprivnici povlasticu kakvu imaju kraljevski gradovi kao i pravo utvrđivanja grada (civitas). Tim se činom grad i formalno izdvaja iz vlastelinstva što je pak rezultiralo proglašenjem Koprivnice slobodnim i kraljevskim gradom (liberae et regiae civitatis Caproncensis) 1356. godine kraljevskom poveljom Ludovika I. Anžuvinca, a po uzoru na povelju zagrebačkog Gradeca iz 1242. godine. U suštini se ovim posljednjim proglasom potvrđuje već ranija Stjepanova povelja, a uz dodavanje prava na trgovanje na gradskom trgu.

Darovnica kralja Ladislava IV. koprivničkom kaštelanu iz 1272. (HAZU arhiva)
Darovnica kralja Ladislava IV. koprivničkom kaštelanu iz 1272. (HAZU arhiva)

Kako je izgledao život Koprivnice u to vrijeme, kakva je geografska osnova u srednjovjekovnom vremenu na tom prostoru, kakav je razvoj grada u kontekstu povijesti srednjoistočne Europe i drugih srednjovjekovnih slavonskih gradova, što se događalo prije i nakon spomenute 1272. godine te što nam i koliko govore arheološki zapisi o najranijoj Koprivnici govorit će više stručnjaka na znanstvenom kolokviju koji će se održati na blagdan sv. Nikole biskupa 6. prosinca 2022. godine od 16 sati u Galeriji Mijo Kovačić. Među govornicima će se naći akademik Dragutin Feletar, dr. sc. Robert Čimin, prof. dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus, prof. dr. sc. Hrvoje Petrić i Ranko Pavleš. Pokrovitelj kolokvija je Grad Koprivnica, organizator Muzej grada Koprivnice, a suorganizatori Povijesno društvo Koprivnica i Družba ‘Braća Hrvatskoga Zmaja’ – Zmajski stol u Križevcima. Uz to, valja podsjetiti kako je početkom ove godine Hrvatska pošta objavila prigodnu poštansku marku na kojoj se nalazi veduta grada s darovnicom iz zbirke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a čiji su autori zagrebačka dizajnerica Alenka Lalić i akademski slikar Zlatko Kauzlarić Atač, počasni građanin grada Koprivnice.

Vezani članci

Najčitanije

WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com