Muzej grada Koprivnice u suradnji sa Židovskom općinom Koprivnica, Židovskom općinom Zagreb i Koordinacijom Židovskih općina u Republici Hrvatskoj otvorilo je u četvrtak izložbu vrijedne likovne baštine iz muzejske zbirke Židovske općine Zagreb. Riječ je o međuinstitucionalnoj kulturnoj suradnji koja e koprivničkoj publici predstavila radove eminentnih hrvatskih umjetnika židovskog porijekla koji su od prvih godina 20. stoljeća do danas obilježili hrvatsku modernu i suvremenu likovnu umjetnost.
Izložbu prati i multimedija čija je autorica povjesničarka umjetnosti i redateljica Mira Wolf, ujedno i autorica stručne koncepcije izložbe.
Vrijedna zbirka
Draženka Jalšić Ernečić, kustosica izložbe, prije svega ističe pozadinu izložene građe.
– Izložba je zbirka likovnih umjetnosti – skulpture, slikarstva i keramike iz zbirke umjetnina Židovske općine Zagreb koja u posljednjih nekoliko mjeseci intenzivno radi na otvaranju Muzeja židovske baštine u Zagrebu. Ovdje se radi o umjetninama iz 20. i 21. stoljeća, a zastupljeni su autori židovskog podrijetla ili imaju odgojnu, kulturnu, vjersku ili drugu pozadinu u židovskoj vjeri i nacionalnosti – pojasnila je. Velik broj radova koji su nastajali u razdoblju od stotinjak godina motivima su vezani uz sve aspekte židovske kulture.
– Izlažemo 30 autora s 53 rada, od I. svjetskog rata do danas. Najstariji su crteži Milana Steinera, velikog hrvatskog crtača i slikara ranog ekspresionizma čiji crtež ‘Koncert na Zrinjevcu’ koji smo također izložili pripada hrvatskom nacionalnom blagu. Tu je i pet crteža velikog hrvatskog slikara Oskara Hermana, Živa Kraus, Bruno Mascarelli i tako dalje. Motivi radova vezani su uz židovsku kulturu, holokaust, vjeru i slično – rekla je Draženka i dodala kako je židovska baština neraskidivi dio Koprivnice.
Muzej Grada Koprivnice inače od samih početaka surađuje s ostacima židovske zajednice i Židovske općine u Koprivnici pa je ova izložba i logičan nastavak te suradnje.
U glavama nema granica
– Suradnja traje otkako traje i Muzej, a ne smijemo zaboraviti ni primarijusa dr. Švarca koji je između ostalog bio i predsjednik Židovske općine Koprivnica koja je naglasak stavljala na kulturnu baštinu općine i brinula o metavezama židova iz dijaspore. Ta je zajednica izrazito povezana, a to je i jedna od njenih karakteristika, da u glavama nema granica. Nakon Koprivnice, izložba će seliti i u druga mjesta u kojima su židovske zajednice prije II. svjetskog rata bile jake – zaključila je kustosica. Izložba ostaje otvorena do 14. travnja.
