Križevački štatuti, najistaknutiji nematerijalni spomenik hrvatske vinske kulture, proglašeni su kulturnim dobrom Republike Hrvatske te su upisani u Registru zaštićenih kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija.
Podsjetimo, nositelji ovog nematerijalnog kulturnog dobra su Grad Križevci i Društvo za očuvanje križevačke baštine Križevački štatuti, a posredno i kulturno-umjetnička društva u kalničkom kraju te svi Križevčani i gosti koji u njima aktivno sudjeluju.
– Riječ je o skupu običajnih pravila uz ispijanje vina koji su praćeni zdravicama, vinskim pjesmama te folklornim kazalištem. Tri su zdravice u Križevačkim štatutima obvezne – domovini, pajdašiji i krasnome spolu. Pjesme su iz vinskog kanona tzv. horvatske dobrovolje, a folklorno kazalište sastavljeno je od uloga stoloravnatela, fiškuša i oberfiškuša, barilonosca, govorača, kantušministera ili popevača, vunbacitela, pajdaša i pajadašic koji se dijele na stare i mlade pajdaše, pajdašice te pridošlice. Oni se u društvu drže vinskih statuta, a ako to nije slučaj, bivaju kažnjeni tzv. štrofovima kojih ima pet – štrof sa suhim vinom, štrof z pomešanim vinom, štrof z mrzlom ili mlakom vodom, štrof na drugom mjestu i slatki štrof. Štatuti se izvode uz godišnje i radne običaje ili bilo kada ako se pajdašija odluči okupiti se i proveseliti se uz kapljicu vina po štatutnim ulogama i pravilima – objašnjavaju u Gradu i društvu.
Spominju i da se Križevački štatuti zbog svoje starine, kontinuiteta i današnjega života prepoznaju kao višestoljetna tradicija. Najpoznatije su hrvatske vinsko-pajdaške regule, a na njih se oslanjaju manje znane i kraće vinsko-pajdaške regule. Uz Križevačke štatute veže se i veliki ritual o krščenju mošta koji se po cijeloj Hrvatskoj izvodi uz blagdan sv. Martina kao običaj Martinja 11. studenoga.
