Koprivničanci najviše čitali roman Marka Gregura, ali i kontroverznog Jordana B. Petersona
Iako se danas tiska više knjiga nego ikad u zabilježenoj povijesti, ljudi imaju sve manje vremena za knjigu pa ih je potrebno poticati na čitanje, osobito djecu i mlade.
Zato koprivnička Knjižnica i čitaonica ‘Fran Galović’ dugi niz godina postiže odlične rezultate u broju čitatelja i posuđenih knjiga, a što se i koliko čitalo prošle godine doznali smo od Maje Krulić Gačan, više knjižničarke i voditeljice Odjela za odrasle i Danijele Petrić, knjižničarke i voditeljice Dječjeg odjela.
Maja nam je kazala kako knjižnica trenutno broji nešto više od 7000 članova, od čega je oko 2000 članova bibliobusa.
U 2022. godini građani su posudili čak 125.000 primjeraka građe (knjiga, CD-a, DVD-a i drugo), a najviše se čitala svjetska književnost. Ukupno je posuđeno i vraćeno oko 250.000 knjiga što je itekako odlična brojka.
Od hrvatske književnosti najviše se čitao domaći roman Vošicki Marka Gregura, Ciganin, ali najljepši i Črna mati zemla Kristiana Novaka, Sinovi, kćeri Ivane Bodrožić te Ljekovito blato Pavla Pavličić.
Od svjetske književnosti, najviše su se čitali Čovjek zvan Ove Fredrika Backmana, Košnica Gregga Olsena, Ne vjeruj svojim očima Sarahe Pinborough, Mračna kći Elene Ferante i Gospođica čudesna Lorete Lynda Chase.
Maja nam je otkrila i najčitanije publicistike, odnosno stručno-popularnu literaturu i kao najčitanija djela istaknula 12 pravila za život: protuotrov kaosu kontroverznog Jordana B. Petersona te autobiografiju prerano preminule Mire Furlan.
Od dječjih romana u 2022. godini daleko su najčitaniji Gregovi dnevnici, serijal knjiga o Gregu Heffleyu američkog književnika Jeffa Kinneya. Najčitanija hrvatska autorica za djecu i dalje je poznata Sanja Pilić koju su malci posudili više od 430 puta.
Poznato je i da se knjiga već dugo bori s digitalnim medijima koje djeca i mlade nerijetko prekomjerno konzumiraju, a brojna istraživanja pokazala su kako je potrebna složna reakcija društva na probleme koje uzrokuje pretjerano korištenje digitalnih tehnologija i kako je potrebno provoditi istraživanja na ove teme te raditi na razvoju digitalnih obrazovnih sadržaja kako bi se djeci i mladima ponudili kvalitetni digitalni sadržaji.
– S tim ciljem je i koprivnička knjižnica osmislila aplikaciju za djecu Mitska bića – digitalna priča koja potiče djecu na čitanje, učenje, istraživanje lokalne kulturne baštine – ističe Danijela.
Projekti i aktivnosti
Spomenimo i kako naša Knjižnica kroz godinu provodi razne projekte poput prve knjižničarske (ne)konferencije kcConnect koja je okupila stotinjak sudionika iz cijele Hrvatske te Velike Britanije, Danske i Njemačke, Olimpijade čitanja koja svake godine obara rekorde popularnosti te podcast ‘Premalo čitam’ koji u 15 epizoda ugošćuje ambasadore čitanja.
– Snimanje podcasta bilo je neobično i zanimljivo iskustvo čijim smo rezultatima jako zadovoljni, posebno zato što je zabilježeno 1786 slušanja u prošloj godini – ističe i dodaje da su cjelokupnom godinom itekako zadovoljni, no, kako kaže, uvijek može bolje što ih dodatno motivira i potiče da rade još više, kvalitetnije i da budu inovativniji.
