U sklopu svečanog otvorenja Galerije Mijo Kovačić u Koprivnici, predstavljen je isječak kratkog animiranog filma ispričanog kroz slike Mije Kovačića koji nosi naziv Fačuk. Autorica, scenaristica i redateljica ovog uratka u nastanku je Koprivničanka Maida Srabović, a uz nju na projektu rade i animator Vedran Štefan, dizajner likova i pozadina Stipan Tadić te kreativna producentica Janja Pilić.
Riječ je o filmskoj adaptaciji naivnog slikarstva, a sama autorica kaže da joj je nevjerojatno kako još uvijek nitko nije prepoznao dramaturški potencijal sadržaja i kompozicija slika naive i napravio animirani film inspiriran tim likovnim pravcem.
– Ideju za Fačuka imam već toliko dugo da više ni ne znam od kad, što zapravo nije ni čudno jer sam iz Podravine. Još od djetinjstva progone me prvi susreti s naivnim slikarstvom. Te slike bile su posvuda! Imala ih je svaka druga kuća i svaka druga klet. Podbuhli ljudi sitnih očiju i ogromnih udova, očerupani pijetlovi, golo drveće, blato, zima, požari, pijanci, dronjci, coprnice… Užasavala sam se tih prizora! Bojala sam se gledati ih, ali svejedno nisam mogla odvojiti pogled. Onda je negdje tijekom mog odrastanju većina tih slika pospremljena na tavane, bačena u podrume i zamijenjena kalendarima, obiteljskim fotografijama ili jeftinim made in China printevima – rekla je Maida.
Prisjetila se kako je u to vrijeme prerasla traume izazvane njihovim prizorima i zaboravila ih.
– A onda je umrla baka i deda je izvadio stare fotografije i pričao o svom teškom djetinjstvu. Tu negdje su se ispreplele slike iz moje svijesti i podsvijesti – težak život na selu, zadrto okružje, riječ fačuk, spoznaja da je ostatak svijeta imao struju, aute, kupaonice i telefone, a Podravina je zapela u petlji nazadnog svjetonazora i životnog stila. Iz tog mulja je na kraju isplivalo naivno slikarstvo kao autentični, skoro pa dokumentaristički prikaz tog, već u današnje vrijeme i pomalo egzotičnog, arhaičnog načina života – objasnila je.
Glavna tema uratka je fačuk kao simbol nemoćnih, drugačijih i društveno neprihvaćenih koja je i danas jako aktualna.
Dodala je da je glavna tema uratka fačuk kao simbol nemoćnih, drugačijih i društveno neprihvaćenih koja je i danas jako aktualna. Naime, riječ je o podravskom imaginarnom selu u kojem se rađaju fačuki, odnosno nezakonita djeca, a velečasni ih odmah po rođenju odrješuje života u grijehu tako da ih baca u rijeku. Seoski stolar Jožek pokušava trudnu Nadicu spasiti od takve sudbine.
– Priča i sam završetak su teški i crni. Volim u filmskom žanru horor i nadrealizam. Kako djela podravske naive prikazuju život seljaka, tako prikazuju i njegove strahove, koji izvor imaju u nerazumijevanju prirodnih pojava i praznovjerju. I to je po meni najveći horor stvarnog života – zadrtost, neznanje, neobrazovanost i nasilje koje iz toga proizlazi. Mijo od svih umjetnika naive najviše odlazi u nadrealizam i tako je došlo do spoja moje priče i naive – kazala je Maida i napomenula da kada je čitala Kovačićevu biografiju naišla je na informaciju da je on odmalena bio okružen stravičnim pričama koje mu je mama pričala i to je postalo dijelom njegovog slikarstva.
Njegov nadrealizam se odlično poklapa s pričom, ističe Maida, a kad je uključila njegove slike, scenarij je postao kvalitetniji, pojavilo se mnogo podkonteksta i vizualno je obogaćen.
– Prvo sam imala ideju da mi baš Mijo crta likove, ali kako je animacija dugotrajan i mukotrpan proces, zaključili smo da su Mijine slike koje nam je Zaklada ustupila na korištenje i sasvim dovoljan da vizualno i kvalitativno obogate sam film. Film će trajati oko 15 minuta i naša okvirna procjena je da ćemo ga raditi dvije godine. Njegove slike iznimno su kompleksne, imaju mnogo likova i planova u kojima se priča priča – naglasila je Maida.
Još jedan od razloga zašto se odlučila baš za Kovačića jest i taj da bi joj bilo nezamislivo u prvi crtić koji se temelji na naivi ne uključiti velikana naivnog slikarstva. Uz to, najviše ju je privukao njegov vizualni izričaj i slike koje unutar vlastitog okvira već same po sebi pripovijedaju dramaturški kompleksne priče.
Kako djela podravske naive prikazuju život seljaka, tako prikazuju i njegove strahove, koji izvor imaju u nerazumijevanju prirodnih pojava i praznovjerju. I to je po meni najveći horor stvarnog života – zadrtost, neznanje, neobrazovanost i nasilje koje iz toga proizlazi
Veliku pomoć pružila joj je i Zaklada Mijo Kovačić koja joj je ustupila digitalne kopije osam slika koje će se naći u budućem filmu te su joj dali na korištenje prava Kovačićevih slika koje će biti dio filma.
– Minimalno godinu dana ćemo sigurno prikupljati sredstva. Zasad smo dobili potporu HAVC-a za razvoj scenarija, a na jesen prijavljujem produkciju filma. Treba nam dosta novaca da se film realizira pa ćemo vidjeti kojim tempom ćemo napredovati. Ako bude za četiri godine spreman za premijeru, bit ću zadovoljna – zaključila je Maida.
Upravo je ovaj projekt jedan od načina popularizacije naive i davanja novog života ovoj vrsti umjetnosti.
– U planu nam je napraviti i svojevrsni making of, odnosno multimedijalnu platformu koja bi pratila cijeli proces nastanka filma te virtualnu izložbu gdje bi oživljene slike iz filma bile predstavljene u virtualnom galerijskom prostoru – otkrila je Maida.
Na Nevjesti dravskih ribara radili su mjesec dana
Isječak iz filma koji je prikazan prilikom otvorenja Galerije Mijo Kovačić napravljen je animacijom slike Nevjesta dravskih ribara.
– Odabrali smo tehniku 2D animacije koja rezultatom sliči likovnoj tehnici slikanja uljem na staklu kakva je karakteristična za podravsku naivu. Prvo smo pronašli likove i izrezali ih od slike. Rupe koje su ostale smo restaurirali – rekla je Maida.
Objasnila je da su na likovima označili elemente koje će animirati, odredili su način i brzinu pokreta te vratili tako oživljene likove natrag na sliku.
– Kako bismo slici dali još života, na isti način smo izdvojili i pokrenuli elemente nežive prirode – napomenula je Maida i dodala kako je na ovoj slici jedan animator radio mjesec dana, dok je ona retuširala sliku tjedan dana.
Faze rada na digitalnoj kopiji slike Nevjesta dravskih ribara/Ustupila: M. Srabović
